« Ekosfera
objavljeno prije 2 mjeseca i 16 dana
DILEMA

Zaštita klime: letjeti ili ne letjeti?

Trenutno se puno govori o zaštiti okoliša i klimi. Ali kako da se suzdržimo kada su u pitanju putovanja? Kupovati organsku hranu, uplatiti odmor na Tajlandu, platiti CO2 naknadu? Nije dovoljno, kažu stručnjaci.

Kako letovi utječu na klimu?
Kako letovi utječu na klimu? (Arhiva)
Više o

letenje

,

CO2

Klimatska aktivistica Greta Thunberg iz Švedske nikada ne leti. Čak ni na summit Ujedinjenih naroda o klimi u New Yorku ona ne želi preko Atlantika zrakoplovom - umjesto toga ona će vjerojatno kupiti kartu za brod.

A mi ostali? Sigurno je tek da je u zračnom prometu evidentan porast. Primjerice, svjetski putnički promet povećao se za jednu trećinu u razdoblju između 2009. i 2014. godine. Više od tri milijarde ljudi se svake godine ukrcalo u zrakoplov u tom razdoblju. Posebno je u azijskom zračnom prometu zabilježen veliki rast.

Veliki rast jeftinih avio-kompanija

I pogled u budućnost je jasan: samo za Njemačku, prema prognozama Njemačkog centra za zračne i svemirske letove, ukoliko se trendovi u tom segmentu nastave razvijati kao do sada, do 2030. godine predviđeno je povećanje broja putnika na 175 milijuna godišnje. Za usporedbu, tijekom 2014. godine ta brojka je iznosila 105 milijuna. I tijekom prošle godine povećao se udio jeftinih letova: više od 5.300 niskobudžetnih zrakoplova uzlijetalo je svakog tjedna s teritorija Njemačke.

Treba imati na umu da je riječ o brojkama za Njemačku, zemlju u kojoj su na europskim izborima svaki peti glas dobili Zeleni, i u kojoj, prema rezultatima nedavne studije Saveznog ministarstva za okoliš, više od dvije trećine ispitanika smatra zaštitu okoliša i klime vrlo važnim izazovom.

"Letimo samo svake dvije ili tri godine"

Prijepodne na zračnoj luci Köln-Bonn. Još uvijek je mirno jerglavno vrijeme putovanja još nije počelo. Pred 30-godišnjim Pietom i 29-godišnjom Claudijom je tjedan dana boravka u Solunu. Ne, nemam grižnju savjesti zbog klimatskih promjena, kaže Piet. "Mi letimo tek svake dvije do tri godine. Osim toga, ovo je naš medeni mjesec."

Na dijelu predviđenom za dolazak putnika Sergej čeka svog rođaka. "Ja letim četiri do pet puta godišnje", kaže ovaj student iz Češke. Na kraju krajeva, kako kaže, želio bi vidjeti što je više moguće svjetskih destinacija, a zrakoplovom se brzo stiže do ciljeva. A klima? "Ah, nekako je sve to loše za klimu", kaže Sergej, "i vožnja automobila također".

Zrakoplov protiv automobila

Može li se zaista usporediti vožnja automobilom i letenje? Lufthansa je u svom najnovijem izvještaju o održivosti navela koliko kerozina po jednom putniku Lufthansa prosječno troši na 100 prijeđenih kilometara - u 2017. godini to je iznosilo 3,68 litara. Svaki terenac troši više - zar ne?Ova očigledna tvrdnja zavarava. Zato što se mora usporediti ukupna količina ispušnih plinova. Tako bi za jedan zrakoplov s 200 putnika bilo potrebno 736 litara na 100 kilometara.

Prilikom letenja uz emisiju za klimu štetnog ugljičnog dioksida nastaje još jedan problem. Kroz kondenzacijske tragove koje oni ostavljaju iza sebe, a koji se pretvaraju u oblake, te emisije drugih štetnih tvari, kao što je ozon, nastaju dodatni efekti staklenika.

Frank Wetzel, stručnjak za kontrolu zagađenja u zračnom prometu pri Saveznoj agenciji za zaštitu okoliša, kaže: "Na svaku tonu CO2 kod letenja dolazi dodatni utjecaj na klimu, koji odgovara emisiji dvije tone ugljičnog dioksida." Zbog toga nije primjereno uspoređivati automobil sa zrakoplovom.

Kompenzacija CO2 - pomaže li to doista?

Tko želi može kompenzirati vlastitu emisiju CO2 za letenje, kao i za vožnju automobilom. Organizacije kao što su "myclimate" ili "atmosfair" izračunavaju koliko štetnih tvari jedan putnik prouzroči na jednoj ruti s odgovarajućim transportnim sredstvima i koliko je novca potrebno da se ta šteta učinjena klimi negdje drugdje nadoknadi, primjerice poticanjem obnovljivih izvora energije u zemljama u razvoju. Međutim, Arne Fellmann, stručnjak za prometnu politiku u organizaciji za zaštitu prirode BUND, naglašava: "Ugljični dioksid se izlučuje odmah pri vožnji, a kompenzacija je u početku samo na papiru." I dok su klimatski utjecaji tijekom letenja trenutni, mjerama za ublažavanja klimatskih šteta često treba vremena dok ne postanu djelotvorne.

Sergej, student iz Češke, još nije platio nikakvu kompenzaciju za svoje letove. "Možda nekada kasnije, kad budem zarađivao više novca", kaže on. Larissa, koja leti sa svojim dečkom Danielom iz zračne luke Kölna do Menorke, morala bi, prema kompenzacijskom kalkulatoru, platiti 10 eura kako bi nadoknadila štetu nanesenu klimi za ovaj i povratni let. Iako ovoj 25-godišnjakinji nije poznata metoda kompenzacije, ona je u biti smatra dobrom.

Državne subvencije za putovanja koja štete klimi

Iako u Savezu za zaštitu prirode BUND pozdravljaju dobrovoljne uplate naknada, također zahtijevaju političko reguliranje, kao što je porez na CO2. Time bi zrakoplovne karte bile znatno skuplje, a karte za druga prijevozna sredstva, poput željeznice ili međugradskih autobusnih linija, u usporedbi sa zrakoplovnim kartama jeftinije.

Načelno bi trebalo umanjiti financijske olakšice za letove, zahtijevaju iz BUND-a, kao i iz Savezne agencije za zaštitu okoliša (UBA). Dakle, oslobađanje od poreza za kerozin ne bi bilo primjereno trenutnoj situaciji. Razlog za to oslobađanje od poreza je regulativa EU-a. U međuvremenu je moguće uvođenje poreza na kerozin za domaće letove, a to bi između sebe mogle dogovoriti i države članice, piše u izvještaju Savezne agencije za zaštitu okoliša o subvencijama za 2016. godinu. Prema tome Njemačka je u 2012. godini izgubila više od sedam milijardi eura na porezu na kerozin. Sada bi ta svota, zbog povećanog zračnog prometa, trebala biti znatno veća.

A postoji još više državnih subvencija: svi prekogranični letovi su oslobođeni PDV-a u Njemačkoj. Ta stavka je dovela do izostanka poreznih prihoda u istom razdoblju u iznosu većem od 4,7 milijardi eura.

Gorivo od vode i ugljičnog dioksida uz pomoć električne struje

Vraćamo se na zračnu luku Köln-Bonn. Rambaske i Asereka danas sa svojom djecom lete u Veneciju. "U Pariz smo išli autobusom, ali s malom djecom putovati u Italiju 18 do 20 sati - to ne ide", kaže otac ove indijske obitelji iz Kölna. On se nada da će zrakoplovne kompanije konačno učiniti nešto kako bi letovi bili manje štetni za klimu, kaže Rambaske.

Uistinu, Lufthansa Systems već razmatra koje bi rute bile manje štetne za klimu. Pri tome se usredotočuje na izbjegavanje stvaranja oblaka koji dovode do zagrijavanja zemljine atmosfere. I na drugim područjima stručnjaci rade, primjerice na proizvodnji bio-goriva.

Taj sustav se razvija pod imenom "Power to Liquid", PtL. Pri tome se pomoću električne struje iz obnovljivih izvora od vode elektrolizom dobiva vodik. U drugom koraku se dodavanjem ugljičnog dioksida iz zraka proizvodi sintetičko ulje. Od njega se opet može proizvesti, kao i iz fosilne nafte, kerozin i druga goriva.

Jedna tvrtka koja proizvodi postrojenja za ovaj proces je tvrtka Sunfire iz Dresdena. U konzorciju s drugim kompanijama ona gradi pilot postrojenje u Rotterdamu. Očekuje se da će iduće godine u Norveškoj početi s radom jedno veće postrojenje. Tamo će se moći proizvoditi oko deset milijuna litara godišnje, kaže glasnogovornik Nico Ulbicht.

Kvote za "bio-kerozin"

Problem je što je sintetički kerozin još znatno skuplji od fosilnog kerozina, oko jedan do dva eura po litri. Dugoročno gledano, sudeći barem po prognozama Sunfire-a, cijena bi trebala pasti ispod jednog eura po litri. Međutim, to ovisi o tomu u kojoj mjeri će biti dostupna energija iz obnovljivih izvora, kaže Ulbicht.

Usprkos višoj cijeni, organski kerozin je zanimljiv zrakoplovnim kompanijama, naglašava Ulbicht. "Avio-kompanije koje lete na bio-gorivo imaju koristi od marketinškog efekta." Na primjer, nizozemski low-cost prijevoznik Transavia je već osvojio prvog klijenta. Osim toga, Sunfire se nada da će politika uvesti regulacijske mjere. Da će u budućnosti u spremniku svakog zrakoplova morati biti određeni postotak sintetički proizvedenog kerozina, to je potpuno realističan scenarij, smatra Ulbicht.

Pogrešna nada u bio-gorivo?

Dok UBA i BUND u sintetičkom kerozinu vide rješenje za budućnost zračnog prometa, pokret za klimatsku pravdu "Stay Grounded" ostaje sumnjičav. Anne Kretschmar iz udruge "Am Boden bleiben", njemačke članice ovog pokreta, smatra da će proći još puno vremena prije nego što se kroz PtL mogne proizvesti dovoljno goriva. "Ali mi nemamo vremena", kaže ova klimatska aktivistica.

Stoga "Stay Grounded" zahtijeva strukturnu promjenu mobilnosti - i to odmah. "Bonus-program mora biti ukinut. Već sada je jasno da su malobrojni odgovorni za velik broj letova", kaže Kretschmar. Korištenje samo cjenovnih instrumenata kao što su PDV i porez na CO2 za letove ona smatra nepravednim. Umjesto toga, klimatska organizacija predlaže stupnjevite cijene za zrakoplovne karte. "Ljudi koji lete samo jednom godišnje plaćaju nižu cijenu za svoju kartu od ljudi koji lete na istoj ruti po deseti put."

Osim toga, europska željeznička mreža trebala bi biti proširena te osigurani noćni vlakovi. Ali bi i na drugim područjima bila nužna promjena svijesti. Primjerice, poslodavci bi morali prihvatiti to da službeno putovanje traje više radnih dana, ukoliko bi se izabrao održivi način prijevoza.

U Švedskoj, gdje je ovaj pokret osnovan, nije se samo u jeziku etablirala riječ "sram od letenja". Prema podacima nacionalnog željezničkog poduzeća SJ, broj poslovnih putovanja vlakom prošle zime je porastao za čak 21 posto, dok je broj domaćih letova naglo opao. Međutim, kada su u pitanju letovi u inozemstvo u prošloj godini, sram od letenja nije prevagnuo. Broj putnika malo se povećao.

Piše: Jeanette Cwien/DW
01.07.2019. 08:01:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh