Zapad gubi trku u Latinskoj Americi

Kancelar Olaf Scholz je prije nekoliko tjedana na samit G7 pozvao argentinskog predsjednika Alberta Fernandeza, i to je iz ugla Berlina bio važan potez za zbližavanje sa bitnom južnoameričkom zemljom. Ali, za Zapad je loša vijest da Argentinu zapravo više privlači grupa zemalja BRIKS, koja se za sada sastoji od Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike.

Članstvo Argentine bi za tu grupu zemalja značilo više od poliranja imidža i to uprkos argentinskim problemima kao što su inflacija i siromaštvo. Argentina raspolaže velikim zalihama litija, koji je neophodan za električna vozila. Kraće rečeno: Argentina kao tržište budućnosti upravo traži novi smjer.

Čekajući izbore u Brazilu

„Vjerujem da njemačka Vlada čeka izbore u Brazilu i nada se porazu predsjednika Jaira Bolsonara. Nadam se da će se onda brzo pokrenuti aktivnosti jačeg vrbovanja Latinske Amerike", kaže za DW Carl Moses, ekonomski stručnjak koji živi u Argentini.

Trenutno su zamrznuti pregovori Europske unije i Mercosura - ekonomske zajednice Brazila, Argentine, Paragvaja, Urugvaja i Venecuele. Sporazum je bio spreman za potpisivanje, ali su ga Europljani zaustavili.

Razlog je politika krčenja i eksploatacije amazonske prašume, koju provodi brazilski desničarski predsjednik Bolsonaro. Njegov protivkandidat, ljevičar Lula da Silva, koji je već bio predsjednik Brazila od 2003. do 2011, obećava u predizbornoj kampanji zaustavljanje uništavanja prašume.

Međutim, ako Bolsonaro pobijedi, Europljani će se naći u slijepoj ulioci. Kritičari ih ionako optužuju za već propuštenu šansu, jer se potpisivanjem sporazuma mogao izvršiti pritisak na Bolsonara.

Njemačka šefica diplomacije još nije bila u Latinskoj Americi

Do sada je nova njemačka vlada okretala leđa Latinskoj Americi. Šefica diplomacije Annalena Bearrbock iz Zelenih nije bila u tom dijelu svijeta od dolaska na dužnost. Uzmu li se u obzir globalne promjene na svjetskim tržištima te njemačka glad za sirovinama kao što su litij i zemni plin, vidi se da je potrebno prilagođavanje strategije za Latinsku Ameriku.

Kancelar Olaf Scholz je prije nekoliko tjedana na samit G7 pozvao argentinskog predsjednika Alberta Fernandeza, i to je iz ugla Berlina bio važan potez za zbližavanje sa bitnom južnoameričkom zemljom. Ali, za Zapad je loša vijest da Argentinu zapravo više privlači grupa zemalja BRIKS, koja se za sada sastoji od Brazila, Rusije, Indije, Kine i Južnoafričke Republike.

Članstvo Argentine bi za tu grupu zemalja značilo više od poliranja imidža i to uprkos argentinskim problemima kao što su inflacija i siromaštvo. Argentina raspolaže velikim zalihama litija, koji je neophodan za električna vozila. Kraće rečeno: Argentina kao tržište budućnosti upravo traži novi smjer.

Na pitanje DW-a, iz Ministarstva vanjskih poslova je došao odgovor: „Godine 2019. je Ministarstvo pokrenulo Latonoameričko-karipsku inicijativu (LAK). Vlada tu inicijativu vidi kao osnov za vanjskopolitičko djelovanje u regiji."

Ta strategija, dakle, potiče iz vremena prije pandemije i napada Rusije na Ukrajinu. Od tada se, međutim, mnogo toga promijenilo. Cilj navedene inicijative je, prema navodima iz Ministarstva, jačanje i intenziviranje partnerska suradnje, zajednice vrijednosti i razmjena s latinoameričkim demokracijama. „Njemačka Vlada se obvezala ciljevima koalicionog ugovora i namjerava proširiti svoj angažman polazeći od LAK-inicijative, kako bi društvima u regiji pomogla u borbi protiv populizma, autoritarnih pokreta i diktatura."

Nova situacija, novi kompromisi

Nova situacija je već prisilila vladajuću koaliciju u Berlinu da zaobiđe neka načela. Recimo, povećan je uvoz ugljena iz Kolumbije, iako je utjecaj rudarenja na tamošnje autohtono stanovništvo u najmanju ruku sporan. Prije embarga na ruski ugljen to je bilo nezamislivo.

Osim političkog kursa nedostaje i ekonomska strategija. Njemačka podržava mirovni proces u Kolumbiji milijunskim sumama za nevladine organizacije, Komisiju za istinu i Mirovni institut, ali taj angažman nije propratila ciljanim ekonomskim inicijativama.

Posljedice su vidljive: Kina je između 2016. i 2021. povećala svoj izvoz u Kolumbiju sa 8,8 milijardi eura na 15 milijardi. Njemački izvozni brojevi u istom periodu stagniraju - sa 1,4 milijarde izvoz u Kolumbiju se neznatno povećao na 1,6 milijardi eura.