Za dovršetak pregovora 2010. riješite korupciju i topničke dnevnike

Hrvatska pristupne pregovore s Europskom unijom može dovršiti iduće godine, ali da bi se to dogodilo treba nastaviti i pojačati reformske napore u području pravosuđa, borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala i definitivno treba što hitnije riješiti pitanje pristupa Haškog suda dokumentima koje traži, izjavio je u srijedu u Bruxellesu povjerenik za proširenje Olli Rehn.

"Hrvatska se približava ciljnoj crti nakon četiri godine intenzivnih pristupnih pregovora. Međutim, Hrvatska mora nastaviti i intenzivirati svoje reformske napore, posebice u pravosuđu, borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala prije nego će se pregovori moći zatvoriti. Hrvatska definitivno mora riješiti pitanje pristupa ICTY-a dokumentima, što je hitnije moguće", rekao je Rehn predstavljajući izvješće o napretku i strategiju proširenja EU-a za sljedeću godinu.

Komisija je u strategiji proširenja predložila Vijeću EU-a da uspostavi ad hoc tehničku skupinu za izradu nacrta Pristupnog ugovora na temelju tekstova koje je pripremila Komisija.

"Komisija preporučuje da Vijeće uspostavi ad hoc tehničku skupinu za izradu nacrta Pristupnog ugovora, na temelju tekstova koje je pripremila Komisija. Ako Hrvatska ispuni sva otvorena mjerila na vrijeme, pristupni pregovori, uključujući i prijelazne aranžmane, mogli bi se završiti sljedeće godine", kaže se u strategiji proširenja.

Europska komisija je i prošle godine predlagala početak rada na nacrtu Pristupnog ugovora. Komisija posebno naglašava da bilateralna pitanja ne smiju ometati pristupne pregovore, navodeći da je granično pitanje između Hrvatske i Slovenije dugo vremena blokiralo pregovore u brojnim poglavljima koja su tehnički bila spremna za otvaranje i zatvaranje.

U izvješću o napretku Komisija ističe da je Hrvatska postigla napredak u gotovo svim poglavljima. "Hrvatska je nastavila napredovati u ključnim političkim reformama", kaže se u dokumentu.

U izvješću o napretku Komisija daje iscrpan prikaz svega što je poduzeto u Hrvatskoj u razdoblju od početka listopada prošle godine do sredine rujna ove godine. Također se daje analiza glede ispunjavanja političkih i ekonomskih kriterija za članstvo te usklađenosti s europskom pravnom stečevinom.

Komisija naglašava da Hrvatska i dalje ispunjava kopenhaške političke kriterije, da je donijela nove zakone i uvela organizacijske promjene u reformi pravosuđa i borbi protiv korupcije, te da je smanjen broj zaostalih sudskih predmeta. Također se kaže da je USKOK povećao svoje aktivnosti i da se reformi javne uprave posvećuje veća pozornost.

Kao glavne izazove Komisija navodi poboljšanje neovisnosti i učinkovitosti sudstva, temeljite promjene u funkciniranju javne uprave i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala. Također se navode manjinska prava, uključujući povratak izbjeglica i suđenja za ratne zločine.

U području borbe protiv korupcije bilježi se određeni napredak. Unatoč tim pomacima, Bruxelles smatra da korupcija prevladava u puno područja, da je premali broj presuda i da politika utječe na istrage u slučajevima korupcije na visokoj razini.

"Općenito, napori na suzbijanju korupcije se nastavljaju i daju početne rezultate, ali korupcija prevladava u mnogim područjima i nisu razvijeni instrumenti s dovoljno odlučnosti, posebice glede političke korupcije", kaže se u dokumentu.

Komisija traži veći napredak u sprečavanju sukoba interesa, veću transparentnost u javnoj upravi i u financiranju političkih stranaka. Kao glavni izvor korupcije Komisija navodi područje javnih nabava. Ove se godine državne potpore brodogradilištima ne spominju kao problem. "Glede odredbi o državnim potporama, poglavito glede pomoći dodijeljene brodogradnji, pitanje je sada uvelike riješeno objavljivanjem natječaja za prodaju brodogradilišta u poteškoćama", kaže se u dokumentu.

Na političkom planu, Komisija ističe da je vlada ostala stabilna i nakon promjene na njezinu čelu.

"Vlada je ostala stabilna i nastavila normalno funkcionirati, unatoč povremenim političkim razlikama u koaliciji, uključujući odlazak Stranke umirovljenika iz koalicije u kolovozu, promjene u vladi i imenovanje nove vlade premijerke Jadranke Kosor nakon ostavke bivšeg premijera Ive Sanadera u srpnju", kaže se u dokumentu.

U vezi s reformom javne uprave traže se daljnji napori kako bi se bitno poboljšali administrativni postupci i uspostavile profesionalne, depolitizirane javne službe, sposobne u potpunosti poštivati vladavinu zakona i s dovoljnim kapacitetima za pružanje kvalitetnih usluga.

Komisija navodi da su sloboda i pluralizam medija zajamčeni hrvatskim zakonima i da se općenito poštuju. "Međutim, prijetnje novinarima koji rade na slučajevima korupcije i organiziranog kriminala su povećane. Zabilježen je ograničeni uspjeh u identificiranju i progonu izvršitelja i poticatelja pojedinih fizičkih napada na novinare. Urednici i novinari nastavljaju izvještavati o neprimjerenom političkom pritisku. Ostaje zabrinutost za slobodu izražavanja, uključujući i lokalnu razinu", kaže se u dokumentu.

Komisija je izrazila zabrinutost i zbog problema "nekažnjivosti" za ratne zločine, koji nastaje zbog odredbi o neizručivanju državljana.

"Prepreke za izručivanje osumnjičenih u slučajevima ratnih zločina i zločina protiv čovječnosti između zemalja u regiji i dalje postoje. To pogoršava problem nekažnjivosti, kao što se pokazalo u jednom visokoprofilnom slučaju kada je osuđeni ratni zločinac mogao pobjeći iz Hrvatske u BiH na temelju prethodno dobivenog državljanstva BiH, od kuda ne može biti izručen", kaže se u dokumentu i dodaje da Hrvatska "zajedno sa svojim susjedima treba riješiti problem nekažnjivosti, uključujući poduzimanje koraka prema sporazumima o izručivanju koji pokrivaju ratne zločine". (hina/metro-portal)