« Hrvatska
objavljeno prije 11 godina i 3 mjeseca
DVA MODELA

Vlada prihvatila mjere za gospodarski oporavak i razvitak

Razrađena su dva modela kojima bi se višak likvidnosti u bankovnom sustavu usmjerio prema razvoju gospodarstva i poduzetništva

(Davor Pongračić/Cropix)
Više o

Vlada

,

Jadranka Kosor

,

hrvatsko gospodarstvo

,

Ivan Šuker

,

gospodarska kriza

,

poticaj poduzetništva

,

poticaj gospodarstva

Hrvatska Vlada prihvatila je danas odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak s dva modela aktivnog uključivanja države u kreditiranje poduzeća - modele financiranja poslovnih projekata i jamstvenog fonda, te odluku o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju.

"Ovi koraci okvir su za poslove koje ćemo, vjerujem, uspješno završiti u ovoj godini, a većinu pokrenuti krajem ovog ili početkom slijedećeg mjeseca", kazala je premijerka Jadranka Kosor koja je najavila da će Vlada izići i s mjerama pomoći poduzećima u teškoćama pri čemu je spomenula tekstilnu industriju i građevinarstvo.

Kosor je objasnila da Vlada odlukom o namjeri sudjelovanja u osnivanju fondova za gospodarsku suradnju uvodi novi, transparentniji i održiviji okvir kroz sudjelovanje države i privatnog sektora na zdravim tržišnim principima s ciljem vlasničkog restrukturiranja.

Odlukom o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak država se aktivno uključuje u poticanje kreditiranja poduzetništva s ciljem poticanja likvidnosti, a u suradnji Vlade, Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR) i poslovnih banaka.

Razrađena su dva modela kojima bi se višak likvidnosti u bankovnom sustavu usmjerio prema gospodarstvu, poduzetnicima za novi razvojni i investicijski ciklus, naglasila je premijerka.

Potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker ističe kako je osnovna namjera poticanje kreditne aktivnosti i stvaranje stimulativnih uvjeta za gospodarski oporavak.

Vlada je u prošloj godini stvorila preduvjete da se država povoljno može zadužiti u inozemstvu. Tako u ovom trenutku banke imaju više od četiri milijarde kuna likvidnosti, kazao je Šuker podsjećajući da je i HNB spreman otpustiti određeni dio pričuve (smanjenjem stope obvezne pričuve).

Time bi se ukupno osiguralo 10 milijardi kuna, a u suradnji s HBOR-om to bi se plasiralo gospodarstvu pod povoljnijim uvjetima.

Prvi model mjera za gospodarski oporavak i razvitak predviđa sudjelovanje HBOR-a i poslovnih banaka - od oslobođene likvidnosti dvije trećine bi se preko poslovnih banaka usmjerilo prema HBOR-u i njegovim programima, a jednu trećinu bi išla bankama.

HBOR bi radio aukcije za te kredite pri čemu bi HBOR sudjelovao sa 30 posto u tim kreditima, a sa 70 posto poslovne banke i tako bi se došlo i do nižih kamatnih stopa, kaže Šuker.

"Želimo što prije ta sredstva usmjeriti hrvatskom gospodarstvu", rekao je dodajući da je rok za razradu modela, kriterije za učešće HBOR-a 15 dana.

Drugi model iz mjera za gospodarski oporavak i razvitak je jamstveni fond za djelomično pokriće rizika novih plasmana banaka, a namijenjen je isključivo za razvojne, investicijske projekte.

Država bi donijela odluku o iznosu sredstava za jamstveni fond, HBOR bi imao jednom ili dva puta mjesečno aukcije, a država bi preuzimala 25 do 50 posto rizika, objasnio je Šuker.

"Svi će ovi projekti biti zaštićeni od političkih i poslovnih kišobrana", rekao je Šuker poručujući da ni politika ne može odlučivati tko će dobiti kredit, a ni poslovne banke ne smiju time rješavati neke svoje rizične plasmane. "Na tim kišobranima posebno ćemo inzistirati", poručila je i premijerka Kosor.

Mjere su u potpunosti usklađene s regulativom EU i odnosile bi se samo na poduzeća koja do 30. srpnja 2008. nisu bile u teškoćama, kazao je Šuker.

Najavio je i da se kreće u detaljnu razradu tih mjera kako bi se s bankama dogovorila cijena kapitala, ciljana kamatna stopa, kako se želi u prvom modelu ispregovarati i da se dio sredstava može koristiti za reprogam dospjelih kredita, za plaćanje poreznih obveza.

Vezano za fondove za gospodarsku suradnju, Šuker kaže kako bi na svaku kunu privatnog kapitala (investicijskih i fondova rizičnog kapitala) država dala svoju kunu. Država bi u osnivanju fondova sudjelovala do najviše milijardu kuna.

Ministar gospodarstva Đuro Popijač posebno ističe tri elementa - dostupnost novca i likvidnost, rizik koji u određenom dijelu na sebe preuzima država, te kamate koje će ovim instrumentarijem "sigurno doživjeti određene korekcije". (hina/metro-portal)

14.01.2010. 16:50:07
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh