Toplinski udar događa se i najzdravijima
Ljetne temperature nisu štetne samo za bolesne ljude
Velika vrućina i sparina idealno su vrijeme za toplinski udar, koji može u nekim slučajevima završiti čak i smrću. Podaci govore da čak 30 posto toplinskih udara završi kobno. Riječ je o teškoj komplikaciji termičkog stresa, stanju kada se tijelo pregrije, a znojenjem se ne može dovoljno rashladiti.
Obično se javlja kod osoba koje su dulje vrijeme izložene fizičkom naporu i vrućini (vojni novaci nakon vježbi, građevinski radnici), starijih osoba ili kroničnih bolesnika, te osoba koje uzimaju diuretike (često hipertoničari).
Toplinski udar može se pojaviti iznenada, bez prethodnih simptoma iscrpljenosti vrućinom. Koža je kod unesrećenih obično topla i suha, prestaje znojenje, prisutna je prekomjerna tjelesna temperatura često iznad 41°C. Krvni tlak je nizak, srce radi ubrzano, a puls slabo palpira.
POREMEĆAJI KOD VISOKIH VRUĆINA:1. TOPLINSKI GRČEVI:
· grčevi mišića nakon velikog fizičkog napora
· osoba se jako znoji, ima niži tlak i ubrzan puls
POMOĆ: nadoknada soli i vode
2. TOPLINSKA ISCRPLJENOST:
· kod starijih osoba, koje uzimaju diuretike
· zatajenje kardiovaskularnog sustava
· osjećaj slabosti, vrtoglavice, mučnina, povraćanje i nesvjestica, koža je hladna i orošena
· javlja se iznenada
POMOĆ: smjestiti osobu na hladnije mjesto
Bolesni se žale na omaglicu, grčeve, osjećaju mučninu, imaju nesiguran hod, a često je osobi potrebna liječnička pomoć u bolnici. Dok se čeka liječnika, bolesnika je potrebno smjestiti na hladno mjesto, ukloniti mu odjeću, staviti ga pod hladan tuš te mu stavljati hladne obloge po tijelu.
Obavezno mu treba dati tekućine. Toplotni udar je vrlo sličan sunčanici, s tom razlikom da ne mora nastati kao posljedica direktnog izlaganja suncu. Kao osnovni vid prevencije preporučuje se izbor odjeće primjeren klimatskim uvjetima, redovita rehidratacija, rashlađivanje, izbjegavanje sunca te nošenje zaštitnih sredstava za glavu poput marame ili šešira.
Da je udar visokorizično stanje, potvrdile su i riječi dr. Mirjane Jembrek-Gostović, ravnateljice Srčane poliklinike iz Zagreba.
- Ovo je stanje izuzetno ozbiljno jer može dovesti do acidobaznog poremećaja, poremećaja u zgrušavanju krvi, poremećaja srčanog ritma i zatajenja bubrega. Ako se ne intervenira na vrijeme, može nastupiti smrt - poručuje dr. Jembrek-Gostović.
Novi komentar