Odmrznuta Zemlja - zašto svako ledeno doba ima kraj?

Ogromne površine leda koje su nekada prijetile našem planetu potpunim zamrzavanjem odvraćene su od svog 'nauma' zahvaljujući suptilnim promjenama u razini Sunčeve svjetlosti, tvrde znanstvenici. Ovo otkriće moglo bi pomoći u rješavanju jedne od najvećih misterija vezane za povijest, ali i budućnost Zemlje. Već se neko vrijeme zna da je u proteklih 2,5 milijuna godina naš planet prošao kroz 20 ledenih doba. No znanstvenici do danas nisu uspjeli shvatiti zašto je svako od tih doba završilo.

U teoriji, kad je većina planeta prekrivena ledom, ta površina bi trebala odbijati velike količine Sunčeve svjetlosti natrag u svemir i time spriječiti zagrijavanje Zemlje. U stvarnosti je pak svako od ledenih doba kulminiralo brzim globalnim (za)topljenjem. Larry Edwards, profesor sa Sveučilišta Minnesota, kaže da je naprosto zbunjujuće i iznenađujuće kako brzo se ledeni pokrivač otapao. „Čini se da ledeni pokrivač, kad dosegne određenu veličinu, postaje nestabilan i ranjiv na relativno svaku malu promjenu u okolišu što samo pospješuje otapanje. Ali nismo znali zašto je to tako", kaže Edwards.

Odgovor na to pitanje moguće je pronaći samo ako se zna kad je svako od otapanja započelo. Profesor Edwards vjeruje kako je potrebno usporediti te geološke 'datume' s ostalim geološkim fenomenima iz zemaljske povijesti, piše The Australian.

Priča o novim otkrićima započela je na vrlo zanimljiv i istovremeno opasan način. Jedan dječak igrao se loptom u Nanjingu u Kini kad je u jednom trenutku propao kroz tlo u pećinu prepunu stalagmita starih i po nekoliko desetaka tisuća godina. Stalagmiti nastaju kapanjem mineralnih rastvora i taloženjem krečnjaka i to s poda prema gore. Taj proces traje tisućama godina.

Geolozi jako vole stalagmite iz jednog prostog razloga - sastav minerala iz njih prolazi kroz određene promjene sa svakom promjenom klime. Na taj način stalagmiti predstavljaju povijesni zapis geološko-klimatskih zbivanja na planetu.

Profesor Edwards je otkrio da su najmanje posljednja četiri geološka datuma otapanja leda i završetaka ledenih doba povezana sa sitnim varijacijama u orbiti Zemlje - takozvanim Milankovićevim ciklusima - zbog kojih je planet postajao topliji.

Profesor Edwards je rekao kako je nagli porast intenziteta Sunčeve svjetlosti pokrenuo brojne ostale fenomene koji su zajedno preobrazili planet i učinili ga toplijim. Na primjer, naglo otapanje leda povećalo je količinu hladne vode u oceanima i time usporilo njihovo kretanje. To znači da su tropska mora postajala sve toplija i toplija zbog čega se ispuštalo više ugljičnog dioksida u atmosferu - to je samo ubrzalo zagrijavanje Zemlje. Prema stručnim procjenama, posljednji put do toga je došlo prije nekih 12,000 godina.