Vaše božićno drvce ima više DNK od vas

Dobro pogledajte tu novopridošlu zelenu stvar u vašem domu, ona u sebi ima sedam puta više genetskog materijala od vas!

Još nije poznato zašto je tomu tako, ali odgovor su odlučili pronaći švedski stručnjaci iz nekoliko znanstvenih institucija. Umeå Plant Science Center, Kraljevski tehnološki institut i institut Karolinska za taj su zadatak dobili donaciju od 75 milijuna kruna od Knut and Alice Wallenberg Foundationa.

Četinjače su stotinama milijuna godina dominirale većim dijelom kopna. Preživjele su geološku katastrofu koja je prije 250 milijuna godina omogućila razvoj i dominaciju dinosaura, a kada je i njih izbrisala kataklizma, četinjače su opstale. One i danas dominiraju većim dijelom Zemlje pa nije čudno da je primjerice ukupna masa svih ljudi na svijetu manja od mase zimzelenog drveća ograničenog na švedsku pokrajinu Jämtland, piše ScienceDaily.

Četinjače su prije oko 300 milijuna godina uspješno 'stvorile' genetsku sliku koja im je omogućila dominaciju biljnim svijetom i ovako dugo preživljavanje. Sve četinjače imaju dvanaest kromosoma ali oni su vrlo veliki pa tako stanice smreke i bora imaju čak sedam puta više genetskog materijala od ljudskih stanica. Zašto je tomu tako i ima li veze s vrlo dugom prisutnošću na Zemlji te imaju li više gena od ljudi ili se radi o više 'razrijeđenoj' genetskoj kaši? To još nije poznato i upravo zato je ogromna količina DNK koju posjeduju zainteresirala znanstvenike koji su otpočeli proces genetskog mapiranja četinjača.

Smreke su, ekološki i ekonomski, najvažnije švedske biljke koje dominiraju njenim južnim i središnjim područjem te se smatraju najvažnijim dijelom drvne industrije.

"Genetika smreke je vrlo zanimljiva. Drveće se genetski jedno od drugoga jako razlikuje pa će ovaj istraživački projekt biti vrlo bitan i to ne samo za Švedsku drvnu industriju", kažu znanstvenici s UPSC-a.

Projekt koji će trajati četiri do pet godina koristit će biolozima, ekolozima, šumarima i brojnim drugim prirodoslovcima, a radi se ujedno i o prvom pokušaju genetskog mapiranja vrste koja u svojim stanicama ima najviše DNK.