Uskrs - što nalažu tradicija i običaji

Uskrs je najvažniji i najveći kršćanski blagdan, moglo bi se reći kamen temeljac kršćanske vjere koja uskrsnuće Isusa koristi u mnogim liturgijskim svečanostima kroz godinu.

Stručnjaci tvrde da Uskrs svoje podrijetlu duguje židovskom blagdanu Pashe, naročito zato što su u uskrsnoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak Izraelaca iz egipatskog ropstva i prelazak preko Crvenoga mora, stoji u Općem religijskom leksikonu.

Na Uskrs se odlazi na jutarnju misu i slavi spomen Kristova uskrsnuća, njegove pobjede nad smrću i grijehom. Noć uoči Uskrsa slavi se vazmeno bdijenje u kojem se u sklopu katoličke liturgije velika, bogato ukrašena uskrsna svijeća zapali na početku slavlja na za to pripravljenom ognju. U ophodu se nosi pred narodom kako bi rasvijetlila vazmenu noć, a na visokom svijećnjaku uz ambon ostaje tijekom svih bogoslužja u vazmeno vrijeme.

Pučki običaji vezani uz blagdan Uskrsa su raznoliki: blagdanski spravljena jela i kolači, njihov blagoslov u uskrsnoj košari, bojenje uskrsnih jaja, uskrsno čestitanje i darivanje te pjesme u slavu Uskrsa.

Na sam Uskrs tradicijski se blaguje šunka, a domaćice često peku kruh, pincu ili sirnicu te slastice. Hrana se prije blagovanja nosi u crkvu na uskrsnu misu, gdje je svećenik blagoslovi.

Djeca se za Uskrs igraju pisanicama - tuckaju se njima, gađaju ih kovanicama, traže ih po kući ili u travi i slično. Šarene pisanice, zečevi i pilići, kao simboli ponovnog rođenja i obnove života, uobičajen su motiv tijekom uskrsnih blagdana.

Cijela Hrvatska - bojanje pisanica - svako maleno dijete u Hrvatskoj zna, bojanje jaja odnosno pisanica, simbolično označava Uskrs. Bez obzira radili to prirodnim bojama koje se mogu dobiti kuhanjem ljuski luka, cikle ili koprive ili umjetnim bojama kakve se kupuju u dućanu, bojanje i ukrašavanje jaja prava je uživancija za najmlađe. Posebno ako im pokažete i tehniku ukrašavanja voskom ili grančicama drveća te cvijećem, vaši mališani će uživati, a pisanice biti baš onakve kakve su pravili naši stari.

Dubrovnik i Međimurje - poklanjanje pisanica - pisanice su simbol života, pa stoga ne čudi da si ih često poklanjaju zaljubljeni parovi. Ovaj običaj posebno je cijenjen u Dubrovniku gdje djevojke i danas svojim zaručnicima poklanjaju tucet jaja koja simboliziraju sreću, ljubav i blagostanje u budućem braku. Kako bi se umilile budućoj svekrvi običaj je također da im za Uskrs naprave i pletenicu od tijesta. Sličan običaj njeguje se i na samom sjeveru zemlje u Međimurju gdje si zaljubljeni parovi poklanjaju pisanicu uz riječi: „Ovo se jaje za poljubac daje". U Podravini djevojke ponosno na prozor stavljaju sve pisanice koje su dobile na poklon.

Sjeverozapadna Hrvatska - vuzmenice - gotovo cijela sjeverozapadna Hrvatska njeguje jedan zanimljivi vatreni običaj. U svakom se selu, najčešće pred crkvom, na tradicionalan način pali krijes - tzv. vuzmenica. Osim toga, susjedna sela natječu se u tome čija će vuzmenica biti veća i sjajnija, a time i ljepša u noći s Velike subote na Uskrs. Vatru ispred crkve pripremaju vjernici, a pale je tradicionalno, kresanjem kamena o kamen, bez šibica. Kad se vatra zapali, vjernici se okupljaju oko vatre, pjevaju uskrsne pjesme i razgovaraju do dugo u noć.

Središnja Dalmacija i Konavle - čegrtaljke - posebno zanimljiva tradicija u Dalmaciji je izrada klepetavih čegrtaljki koje se mogu veoma razlikovati od mjesta do mjesta. Međutim, tradicionalna klepetaljka izrađivala bi se tako da bi na kraj drvene daske montirali mali kotač koji je bio povezan s metalnim zupcima i udaraljkama koje bi se prilikom vožnje vrtjele i klepetale. Za djecu - kao stvoreno.

Cijela Hrvatska - ukusna blagoslovljena hrana - nakon što se na Veliki petak obavi tradicionalni post u kojem se jedu nemasna jela i riba (kontinentalna Hrvatska šaran, uz Jadran morska riba i plodovi mora), na sam Uskrs diljem zemlje jede se šunka, domaći kruh i kolači, u Dalmaciji i Primorju tzv. pinca. Običaji i tu malo variraju pa se na Uskrs na kontinentu još jede purica ili kokoš, a južnije od Karlovca janjetina ili riba. Od povrća, blaguje se mladi luk, ali i domaći hren. U Istri ili na Braču, prije no što bi se zagrizlo u blagoslovljeno jelo, valjalo je prožvakati poneki maslinov list. Kod Kastava pak, prvo je trebalo kušati blagoslovljeni luk, a kod bunjevačkih Hrvata hren - kao podsjećanje na to da nema slasti bez muke i gorčine.

Uskrs, kao blagdan novoga života, dolazi nakon korizme i vremena preispitivanja sebe, svojih postupaka, svoje vjere i odnosa prema drugima. Uskrs poziva na radost i širenje pouzdanja, vjere i nade.

Sretan vam Uskrs!