« Hrvatska
objavljeno prije 10 godina i 6 mjeseci
SINDIKAT ZNANOSTI

Umjesto kriznog poreza uvedite krizni prirez

POGLEDAJTE VIDEO: Kad bi do toga došlo, ministar financija Šuker bi na svoju plaću od 17,750 kuna davao 1,274 kune kriznog prireza, umjesto dosadašnjih 740 kuna kriznog poreza

Vilim Ribić iz Sindikata znanosti i obrazovanja iznio je protuprijedlog vladinoj poreznoj reformi
Vilim Ribić iz Sindikata znanosti i obrazovanja iznio je protuprijedlog vladinoj poreznoj reformi (Bruno Konjević/CROPIX/Infopunkt.tv)
Više o

plaće

,

Vilim Ribić

,

Sindikat znanosti

,

krizni porez

,

filmske mutacije

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja Hrvatske predlaže da se krizni porez zamijeni kriznim prirezom jer bi to bilo socijalno pravednije rješenje po kojem bi bogatiji plaćali više, a siromašniji manje poreza, rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare tog sindikata.

Krizni prirez plaćao bi se na masu plaćenog poreza, pa bi oni koji plaćaju viši porez plaćali i viši prirez, kazao je predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić iznoseći protuprijedlog Vladinoj poreznoj reformi koja, po njegovu mišljenju, ide u korist bogatih slojeva a na štetu sirotinje.

Tako bi, primjerice, ministar financija Ivan Šuker, koji na svoju plaću od 17.750 kuna plaća 740 kuna kriznog poreza, umjesto toga plaćao 1.274 kune kriznog prireza. S druge strane, radnici s malim plaćama bili bi oslobođeni plaćanja prireza.

Vlada ne bi smjela dopustiti svijetu kapitala da kroz porezni sustav oblikuje karakter budućeg hrvatskog društva koji bi se temeljio na pohlepi, istaknuo je Ribić optuživši Vladu da najavljenim izmjenama poreznih stopa pogoduje interesima krupnog kapitala. S obzirom da u privatnom sektoru ima niz slučajeva da su plaće ugovorene u neto iznosu, svi efekti najavljene reforme prelit će se u džepove poslodavaca, pa radnici s takvim ugovorima neće osjetiti ni povećanje za bijednih 127 kuna, koliko bi trebao porasti najveći broj plaća, tvrdi Ribić.

Sindikat stoga traži izričitu zabranu ugovaranja plaća u neto iznosu, kao i ukidanje najveće osnovice za obračun doprinosa, jer sada osobe s bruto plaćom većom od 46.296 kuna plaćaju doprinose samo do tog iznosa. Osim toga, protivi se smanjenju najviše porezne stope sa 45 posto na 40 posto te umjesto toga predlaže uvođenje stope od 66 posto na sve plaće više od plaće Predsjednika Republike, budući da je sve iznad te granice "nagrada za pohlepu".

Ribić je također odbacio tvrdnje o previsokoj javnoj potrošnji u Hrvatskoj koja tobože guši gospodarstvo, predočivši podatke Eurostata koji pokazuju da je Hrvatska po javnoj potrošnji tek 22. između 29 europskih zemalja (27 članica EU plus Island i Hrvatska).

Kad bi se krizni porez zamijenio kriznim prirezom, ministar financija Ivan Šuker, koji na svoju plaću od 17.750 kuna plaća 740 kuna kriznog poreza, umjesto toga bi plaćao 1.274 kune kriznog prireza. S druge strane, radnici s malim plaćama bili bi oslobođeni plaćanja prireza.

Pritom se obrušio na neke "neovisne" ekonomiste koji rade u pojedinim bankama, te "sveznajuće" ekonomiste za koje kaže da "lupetaju o javnoj potrošnji a ne znaju prave podatke o tome", jer uvjeravaju javnost, u skladu s interesima kapitalista, da je porez zlo.

Porez je nešto najbolje što je civilizacija izmislila, a zlo može biti samo kada ga se krade, kaže on.

Kako to da u Švedskoj porez nije zlo, pita Ribić i odgovara - zato što se tamo svaka kruna troši u interesu građana. U Hrvatskoj je problem u zloupotrebi i rasipanju novca poreznih obveznika a ne u visini javne potrošnje, naglašava Ribić. (hina/metro-portal)

10.05.2010. 14:13:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh