Ukrajina bi još „razgovarala“ o Trumpovom planu

Ukrajina je spremna pristati na pregovore s Rusijom - i to na razini šefova država. Međutim, ne dolazi u obzir formalno ustupanje područja koja je Rusija okupirala. Taj je jasan stav iznijela zamjenica ukrajinske veleposlanice pri UN-u Kristina Gajovišin. „Naša crvena linija je jasna i tu nema odstupanja: nikada neće biti nikakvog priznanja, ni formalnog ni neformalnog", rekla je Gajovišin na razgovorima Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku.

To je reakcija na „mirovni plan" za okončanje ruskog rata protiv Ukrajine kojeg je, prema američkim medijima, odobrio američki predsjednik Donald Trump. Kako se izvještava, plan od 28 točaka su posljednjih tjedana u tajnosti izradili visoki dužnosnici pod vodstvom posebnog izaslanika Stevea Witkoffa, u dogovoru s ruskim izaslanikom Kirilom Dmitrijevom. Dokument predviđa, među ostalim, predaju cijelog Donbasa Rusiji, uključujući područja koja nisu pod ruskom kontrolom. Ukrajina bi trebala predati velik dio naoružanja, prepoloviti svoju vojsku i uvesti ruski kao drugi službeni jezik.

Ukrajinski predsjednički ured u međuvremenu je potvrdio da je Volodimir Zelenski primio nacrt „mirovnog plana" iz SAD-a. Navodno namjerava o njemu razgovarati s predsjednikom Donaldom Trumpom u idućim danima.

„Potpuno neprihvatljivo" i za oporbu Ukrajine

Oleksandr Krajew, stručnjak za Sjevernu Ameriku iz instituta Ukrajinska prizma, kaže da je predsjednički ured preuzeo svu komunikaciju s Washingtonom i još čeka službeno očitovanje američke vlade o točnom sadržaju plana. „Nije posve jasno: dolazi li taj plan doista iz Bijele kuće, je li ga zasebno izradio Witkoff pa ga Trump podržao, ili potječe iz State Departmenta?" Odnos prema Trumpu i SAD-u „prilično je krhak. Jedna pogrešna riječ, jedna pogrešna izjava iz Ukrajine izazvala bi odmah snažnu negativnu reakciju s druge strane Atlantika", kaže stručnjak. Zato Kijev zasad nije dao nikakvo službeno očitovanje o planu.

Oporbeni političari u Ukrajini upozoravaju da prijedlozi koji kruže u medijima sadrže elemente koji gotovo bez ograničenja odgovaraju ruskim zahtjevima: formalno potvrđivanje ruske okupacije na istoku Ukrajine, ozbiljna ograničenja ukrajinske vojske, obvezu zemlje na neutralnost bez stvarnih sigurnosnih jamstava, zabranu slobodnog izbora saveza te uništavanje ukrajinskog identiteta.

Trump piše što Putin govori

Oleksij Hončarenko, zastupnik oporbene frakcije „Europska solidarnost" i predstavnik Ukrajine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe (PACE), oštro kritizira plan američke vlade. „Najvažnije jamstvo za Ukrajinu, kao i za svaku drugu zemlju, njezine su vlastite oružane snage. Rusija želi upravo oslabiti našu vojsku kako bi potpuno uništila Ukrajinu pri sljedećem napadu", rekao je u razgovoru za DW. Neke stvari za ukrajinsko društvo apsolutno su neprihvatljive, dodaje oporbeni političar.

Arsenij Jacenjuk, koji je od 2014. do 2016. bio premijer, a danas vodi Kijevski sigurnosni forum, smatra da zajednički „mirovni plan" SAD-a i Rusije nije ništa drugo nego ono o čemu su Vladimir Putin i Donald Trump već razgovarali u kolovozu ove godine u Anchorageu na Aljasci. „Ništa od onoga što se sada predstavlja kao navodno novi mirovni plan, nema veze s mirom. To je plan za postupnu kapitulaciju Ukrajine. Sve teze tog takozvanog 'mirovnog plana' nisu ništa drugo nego Putinovi stavovi koje je iznio još prije gotovo četiri godine", izjavio je Jacenjuk prema agenciji Interfax-Ukrajina.

Jesu li Ukrajinci spremni na poraz?

Promatrači u Ukrajini smatraju da bi najava takvog „mirovnog plana" mogla imati za cilj ispitati raspoloženje među ukrajinskim stanovništvom. „Očito je lansiranje u medijima test kako bi se vidjelo koliko su Ukrajinci umorni od rata i u kojoj su mjeri spremni na pokoravanje", piše Irina Heraščenko, supredsjednica oporbene parlamentarne frakcije Europska solidarnost na Facebooku.

I Oleksandr Krajev iz Ukrajinske prizme pretpostavlja da američki predsjednik i njegov krug žele testirati ukrajinsku javnost i međunarodne partnere Ukrajine kako bi otkrili na koje su ustupke spremni. „Ne znam bi li Amerikanci doista riskirali odnose s Europljanima u slučaju snažnog otpora", kaže Krajev za DW. Glavni problem „mirovnog plana" jest to što ne ispunjava središnji cilj o kojem je Trump sam govorio - prekid vatre.

Psihološki rat protiv Ukrajine

Bivši ukrajinski veleposlanik u SAD-u, Valerij Čalij, ne vjeruje da se radi o konačnim prijedlozima. „Da je to završni 'Trumpov plan', barem bi obavijestio članove kongresa i važne europske prijestolnice, što se očito nije dogodilo. Dakle, nema panike. Trenutačno je riječ o 'Dmitrijev-Witkoff planu', koji zasad nema šanse za provedbu", napisao je Čalij na Facebooku. Po njegovu mišljenju, SAD žele ovim potezom prije postaviti okvir za buduće kompromise.

Stručnjak i suosnivač građanske platforme „Nova Krajina", Valerij Pekar, uvjeren je da - uz vojni pritisak na bojišnici - Rusija teži i destabilizaciji ukrajinskog društva. „Mirovni planovi" se predstavljaju kako bi se psihološki utjecalo na ljude u Ukrajini i oslabilo ih. Pekar naglašava: „Svaki plan i svi pregovori će propasti ako Europa ne bude za stolom. Taj stav podržavaju i SAD koje žele na Europu prebaciti punu odgovornost za vlastitu sigurnost. Trumpu poraz Ukrajine ne bi donio nikakvu političku korist, nego upravo suprotno."