Trump zbližava EU i Mercosur

Američki predsjednik Donald Trump je zorno pokazao kako nema namjeru poštivati postojeće sporazume o slobodnoj trgovini , čak ni s Kanadom i Meksikom kojima prijeti carinama od 25% na sve proizvode. Obzirom na oštre riječi koje se čuju iz Washingtona protiv Europske unije, iz koje SAD mnogo više uvozi nego što izvozi, slične mjere se mogu očekivati i prema proizvodima iz EU-a. Ali takva protekcionistička politika osobito teško može pogoditi države Južne Amerike kojima je SAD bio glavni partner i koje su sad prisiljene što prije naći alternativu.

Prošlog prosinca je objavljeno kako su konačno završeni pregovori o slobodnoj trgovini između Europske unije i zemalja skupine Mercosur, a ovih dana je i u Bruxellesu ministar vanjskih poslova Urugvaja Omar Paganini apelirao na članice Unije neka što prije ratificiraju ovaj sporazum kako bi se „uputila jasna poruka svijetu" da je slobodna trgovina, a ne protekcionizam put prema napretku.

Neminovna suradnja Južne Amerike i EU-a

Kao što se i govorilo prilikom objavljivanja ishoda pregovora, taj sporazum bi stvorio trgovinski prostor od preko 700 milijuna stanovnika i s ukupnim gospodarskim potencijalom od oko 22 bilijuna američkih dolara. Jer u njemu bi bile 27 članica Europske unije i četiri države Južne Amerike - u „tešku kategoriju" tu spadaju samo Brazil i Argentina, pored Urugvaja i Paragvaja. 

Države Južne Amerike hitno traže alternativu za tržište Sjedinjenih Američkih Država jer su uvjerene kako će i one veoma brzo biti pogođene carinama. „Tu je riječ o nekoj vrsti šok-terapije prijetnjama carinama koje pokušava provesti Trump", smatra Vladimir Rouwinski sa sveučilišta Icesi u Cali u Kolumbiji. „On ne ostavlja vladama Latinske Amerike mnogo prostora tako da se osjećaju pod pritiskom." Utoliko su upravo američke carine prilika da se te zemlje okrenu Europi, a Europa Latinskoj Americi.

Ingo Plöger, njemačko-brazilski znanstvenik i poduzetnik, također vjeruje: „Ovaj sporazum (EU i Mercosura) otvara velike mogućnosti. Radi se o tome da se još proširi ono što je dogovoreno, u strateškim interesima kako zemalja Mercosura, tako i članica Europske unije." Podsjeća kako suradnja već odavno postoji: samo u Brazilu su mnoge njemačke i europske tvrtke, a sporazum o slobodnoj trgovini bi omogućio proširenje poslovanja i suradnje.

Europa gubi utrku?

Ipak, brazilski ekonomist Gilvan Bueno upozorava kako i od ovog sporazuma ne treba očekivati previše. Kao prvo, trebalo je dobrih 20 godina da se uopće postigne nekakav sporazum, a i sad postoji golem otpor: „Sve to pokazuje kako trgovačko partnerstvo Europe i Južne Amerike ne može nastati brzo. Vidjeli smo i da postoje mnoge prepreke", sažima Bueno.

Predsjednica Europske komisije i predsjednici država ili vlada zemalja Mercosura su, doduše, objavili postignuti sporazum, ali on je još veoma daleko od toga da bude ratificiran. Francuska - ali i neke druge zemlje EU-a - su već objavile kako taj sporazum „u ovom obliku" ne dolazi u obzir da bude prihvaćen, prvenstveno zbog žestokog protivljenja europskih poljoprivrednika. Jer oni doista nemaju nikakve šanse u utakmici s proizvodnjom na golemim plantažama i farmama Brazila i Argentine gdje su i tamošnji radnici upravo mizerno plaćeni.

Za Buena je to nećkanje pokazatelj da Europa zaostaje u međunarodnoj tržišnoj utakmici. „Kina je u stanju odmah donositi odluku, a Sjedinjene Države i dalje imaju vodeću valutu - njihov dolar", kaže brazilski stručnjak. Ali čak i kad bi članice EU-a redom počele prihvaćati trgovinski sporazum sa zemljama Mercosura, to bi bilo prekasno za mjere koje očito sprema Donald Trump u najskorije doba: u idealnom slučaju bi sporazum EU-a i Mercosura na snagu stupio tek 2026. godine.