Tri greške u kuhanju koje ste preuzeli od svoje mame

Iako su emisije o kuhanju zadnjih nekoliko godina preplavile naše televizijsko tržište, samo jedan letimičan pogled na neku od njih dovoljan je da vidimo kako mnogi ljudi zapravo ne znaju ni osnove kuhanja, iako zasigurno za sebe vole misliti da su dobri u tome.

Bezukusno i gnjecavo povrće, tvrdo i prepečeno meso te uglavnom potpuni izostanak bilo kakve hrabrosti ili kulinarske kreacije u pripremi priloga, umaka i deserta nešto su na što se navikao svatko tko je barem jednom otišao u goste na ručak ili večeru, samo kako bi odjurio po pizzu čim bi krenuo kući. Najgore od svega, ovakve scene nisu svojstvene samo amaterskom kuhanju, već redovito i u onom profesionalnom.

Većina loše pripremljene hrane ima potpuno isti okus, budući da većina „kuhara" radi iste greške. I dok će većina ponosno tvrditi kako upravo njihova mama radi najbolji grah na svijetu, činjenica je da mlađe generacije uglavnom „pokupe" ono najgore od kulinarskih umijeća svojih roditelja i prenose te greške dalje. Koje su to greške i kako ih izbjeći?

Prekuhana, prepržena ili prepečena hrana

Ovo je apsolutno najčešći razlog zbog kojeg se u teoriji ukusni ručak ili večera mogu pretvoriti u nejestivu masu na tanjuru. Predugo kuhano povrće izgubit će svoju teksturu, boju i okus, što ih pretvara u pravu slamu. Velika većina povrća najbolja je svježa ili tek malo kuhana, bez obzira što je „tradicija" ovih prostora da se sve pretvara u kašu.

Isto vrijedi i za meso. Bez obzira radi li se o govedini, svinjetini, peradi ili ribi, svo meso naprosto ima bolji okus kad nije preprženo do neprepoznatljivosti. Preprženo meso vrlo je suho i bezukosno te ga je teško žvakati i gutati. Pravilno ispečeno meso (posebice govedina i svinjetina) treba biti mekano i sočno.

Presoljena hrana

Iako se u današnje vrijeme sol i šećer smatraju neprijateljima broj jedan kad je zdrava prehrana u pitanju, malo soli i papra na odresku ili u salati neće nikomu naškoditi. S druge strane, većina namirnica našeg podneblja, posebice u kuhinjama onog kontinentalnog dijela, već je dovoljno slana sama po sebi i ne treba dodatno soljenje. Isto tako, imajte na umu da prosječni Hrvat dobiva oko 75 posto svojih dnevnih potreba za solju iz industrijski pripremljene hrane, poput povrća iz limenki koje koristite u kuhanju. Previše soli u hrani zapravo je vrlo „lijen" način da se jelo učini ukusnijim, a o štetnim posljedicama na zdravlje ne treba trošiti previše riječi.

Premalo kiselosti u hrani

Kiselost hrane uglavnom nije nešto o čemu većina razmišlja, ali upravo prava količina kiselosti može promijeniti dosadno jelo u vrlo zanimljivo ako se upotrijebi kako treba. Ponekad su limunov sok ili fini ocat sve što vam treba da neko prosječno jelo učinite vrlo ukusnim, a to se najbolje vidi u pripremi jela od mesa i različitih rižota. Ne bojte se eksperimentirati s okusima i kombinacijama, tradicija je tu da se razbije i učini boljom.