Trgovci oružjem vesele se krizama
Institut za mirovna istraživanja SIPRI objavio je nove brojke o trgovini oružjem u svijetu. Najveći izvoznik oružja je i dalje SAD, dok su zapadnoeuropske zemlje prilično zaostale za drugim jakim izvoznicima
Prije desetak dana na Minhenskoj konferenciji o sigurnosti ruski premijer Dmitrij Medvedjev vidio je svijet u novom Hladnom ratu. Ali, u Ukrajini i posebno na Bliskom istoku već su u tijeku vrući ratovi. U istočnoj Aziji agresivno ponašanje Kine izazvalo je zabrinutost susjeda, dok su u južnoj Aziji odnosi između Indije i Pakistana i dalje vrlo napeti. Istovremeno u čitavom svijetu raste nesigurnost zbog povećane terorističke opasnosti.
Ekstremno zategnuta globalna situacija se ogleda i u poslovanju velikih proizvođača oružja. To se vidi iz brojki koje je objavio štokholmski institut za mirovna istraživanja SIPRI. U njegovom izvještaju su odgovarajuće brojke prikazane u razdobljima od po pet godina. U svijetu je u posljednjih pet godina izvezeno 14 posto oružja više nego u prethodnom petogodišnjem razdoblju.
Srednji istok: više kriza - više oružja
Najviše oružja je prodano zemljama Azije i u kriznim regijama Srednjeg istoka. Između Perzijskog zaljeva i Bospora se povećao uvoz teškog oružja - za 61 posto! Između 2011. i 2015. je samo Indija uvezla više oružja od Saudijske Arabije, zemlje s 30 milijuna stanovnika. Saudijci su gotovo utrostručili količinu kupljenog oružja u odnosu na razdoblje od 2006. do 2010. Već na četvrtom mjestu popisa najvećih uvoznika oružja su Ujedinjeni Arapski Emirati - koji imaju pet milijuna stanovnika - a na šestom mjestu je Turska. Stručnjak SIPRI-ja Pieter Wezeman kaže da ga te brojke ne iznenađuju. Riječ je o regiji obilježenoj konfliktima - kako internim, tako i međudržavnim. Države regije imaju velike proračune, a to će se tek sada promijeniti zbog niske cijene nafte. Osim toga, te zemlje nemaju vlastitu industriju oružja i zato su upućene na kupovinu na međunarodnom tržištu.
Meksiko: utrostručen uvoz
Upada u oči i da je Meksiko gotovo utrostručio svoj uvoz teškog oružja u posljednjih pet godina. To je posljedica rata protiv trgovine drogom, u kojem je, kako se procjenjuje, u posljednjih deset godina poginulo 100.000 ljudi. Pieter Wezeman objašnjava da je Meksiko puno investirao u laka oklopna vozila: „Ona koja štite od paljbe jurišnih pušaka i strojnica, ali ne i od raketa."
Afrika: siromaštvo kao prepreka naoružavanju
Više od polovice uvoza oružja u Africi otpada na dvije države: Maroko i Alžir. Te zemlje su susjedi i zbog relativno dobre ekonomske situacije imaju novca za nabavku. Stručnjak SIPRI-ja kaže i da među njima vlada veliko nepovjerenje i zato se nalaze u svojevrsnoj utrci u naoružavanju. Subsaharska Afrika je, i pored brojnih sukoba, zbog slaboga gospodarstva, relativno beznačajno tržište za teško oružje. Wezeman u tome vidi problem: mnoge afričke zemlje su uključene u mirovne misije. Ali, često naoružavaju svoje vojnike slabo - ili pogrešno. „Te zemlje ne investiraju u oružje koje je potrebno misijama UN-a, već u druge vrste oružja - one koje se kupuju zbog prestiža."
SAD: najveći svjetski trgovac oružjem
Na popisu izvoznika oružja, SAD i Rusija su ojačali svoje pozicije kao najvažniji opskrbljivači. Trećina svjetskog izvoza oružja otpada na SAD, koji je u posljednjih pet godina povećao svoj izvoz za 27 posto, posebno na Bliskom i Srednjem istoku. Najvažniji kupci američkog oružja su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Turska.
Na Rusiju otpada četvrtina globalnog izvoza oružja. Najvažniji kupci su Indija, Kina i Vijetnam. Kina je svoj izvoz oružja gotovo udvostručila u odnosu na razdoblje od 2006. do 2010. Sa šest posto ukupne trgovine oružjem Kina se sada nalazi - ispred Francuske - na trećem mjestu. Kina oružje prodaje prije svega Pakistanu, Bangladešu i Mijanmaru, ali pokušava se etablirati i na afričkom tržištu.
Zapadnoeuropske zemlje Francuska, Njemačka, Velika Britanija, Španjolska i Italija, između 2011. i 2015. su „držale" petinu svjetskog transfera oružja. Izvoz Francuske je opao za deset posto, a izvoz njemačkog oružja se smanjio za polovicu. Razlog tome je ekonomska kriza u mnogim zemljama Europe. Wezeman kaže da neke europske zemlje nemaju novca za skupu opremu. A to povećava pritisak na europsku industriju oružja da otkrije nova tržišta. Po njegovim riječima, Njemačka agresivno pokušava prodati svoje oružne sustave na Srednjem istoku i u Aziji.
Novi komentar