« Život
objavljeno prije 1 godinu
EH, DA... :)

Tko najlakše nasjeda na lažne vijesti?

U lažnu informaciju iliti 'fake news' vjeruju oni koji svoja politička uvjerenja i svjetonazor vrednuju više od istine... zvuči poznato?

Slika govori više od tisuću riječi - ili ipak ne?
Slika govori više od tisuću riječi - ili ipak ne? (Arhiva)
Više o

lažne vijesti

,

Fake News

Lažne vijesti postoje oduvijek, no pravi su zamah dobile u posljednjoj američkoj predsjedničkoj kampanji i nakon toga se sve teže boriti protiv njih - jer dolaze do ljudi koji im vjeruju.

Poznate fotografije okupljenog mnoštva na inauguraciji američkog predsjednika Donalda Trumpa jasno pokazuju da je na toj svečanosti bilo manje ljudi nego na prisezi njegova prethodnika Baracka Obame.

No, kada je ondašnji glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer nepokolebljivo ustvrdio da je Trump okupio "najviše ljudi u povijesti inauguracija i točka" mnogi su mu povjerovali. 

To je samo jedan primjer kako se isti događaj prepričava u različitim, suprotnim verzijama, a društvene mreže poput Facebooka i Twittera omogućavaju da se lažne informacije lakše nego ikada prošire među ljudima

Dvoje američkih psihologa razvilo je teoriju kojom objašnjavaju spremnost ne samo da se povjeruje lažnoj vijesti, nego i da se ona aktivno dijeli dalje.

Po njihovoj teoriji, u lažnu informaciju - tzv. 'fake news' - vjeruju oni koji svoja politička uvjerenja i svjetonazor vrednuju više od istine.  

U slučaju Trumpove inaguracije ljudima su pripadnost Republikanskoj stranci i prateći društveni status bili važniji nego točnost informacije, kažu psiholozi Jay Van Bavel i Andrea Pereira s njujorškog sveučilišta. 

Svoju su hipotezu predstaviti u časopisu Trends in Cognitive Science i temeljena je, među ostalim, na teoriji društvenog identiteta. "Čak niti stvarno visokokvalitetan izvor vijesti nije toliko važan ako mislimo da pripada skupini koja je drugačija od naše", kaže Van Bavel.

Van Bavel i Pereira takav način razmišljanja pripisuju činjenici da je plemenska pripadnost imala presudnu važnost u velikom dijelu ljudske evolucije. I stoga pojedinci više vrednuju svoj identitet u svojoj društvenoj skupini, poput članstva u stranci, nego što cijene točnost ili iskrenost. 

Dvoje psihologa imaju i sugestije kako 'probiti' takav način razmišljanja. Važno je pritom, napominju, uzeti u obzir ljudsku potrebu za društvenim priznanjem.

Stoga preporučuju da se u argumentaciji suprotnoj strani pozivaju na veću skupinu ljudi, primjerice na sve Amerikance. Dodatnu mogućnost smanjenja političke polarizacije vide u mogućnosti da se ljudima dokaže njihovo vlastito neznanje o političkim pojedinostima. To se događa kada se širitelje lažnih vijesti potakne da ih točno objasne, kažu psiholozi. 

05.04.2018. 16:27:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh