« Život
objavljeno prije 7 mjeseci i 6 dana
STVARNO?

Tehnologija nam je - dosadna?

Polovici ljudi često dosadno doma ili u školi, dok je više od dvije trećine ljudi kronično dosadno na poslu

Dosada je sve izraženija...
Dosada je sve izraženija... (Shutterstock)
Više o

dosada

,

tehnologija

,

kreativnost

Tehnologija nam je na dohvat ruke u svakom trenutku i imamo stvarno nevjerojatnu količinu raznih načina kako provesti slobodno vrijeme, tako da bi pojam dosade zapravo trebao nestati... no istovremeno sve više ljudi tvrdi da im je dosadno?!

Inače, dosada je osjećaj koji ne treba tek tako eliminirati jer može pridonijeti kreativnosti, kao što su pokazala najnovija istraživanja, već se trebamo naučiti nositi s njime i iskoristiti to.

"S toliko toga što nas može okupirati ovih dana, dosada bi trebala biti relikt prošlih doba - doba bez interneta, društvenih medija, TV-a s tisuću programa, 24-satnog shoppinga, multipleksnih kina, igraćih konzola, dopisivanja i ostalih bezbrojnih mogućnosti koje su dostupne da nas zabavljaju", napisala je Sandi Mann, psihologinja na britanskom Sveučilištu Central Lancashire u kolumni za The Guardian "Zašto nam je tako dosadno".

Mann navodi da je polovici ljudi često dosadno doma ili u školi, dok je više od dvije trećine ljudi kronično dosadno na poslu.

"Dosadna nam je papirologija, putovanje na posao i sastanci. TV je dosadan, Facebook i ostale društvene mreže. Provodimo vikende na dosadnim zabavama, gledajući dosadne filmove ili slušajući naše supružnike koji raspredaju o svom danu. Našoj djeci je dosadno - u školi, domaće zadaće, pa čak i školski praznici", ističe ta psihologinja.

Napominje da postoje brojna objašnjenja za našu dosadu te kao problem ističe to što smo previše stimulirani. "Što smo više zabavljeni, to više zabave trebamo kako bismo bili zadovoljni. Što više ispunjavamo naš svijet s brzim stimulacijama visokog intenziteta, tim se više na to navikavamo te postajemo manje tolerantni na niže nivoe stimulansa", napominje.

Zbog toga što smo navikli na brze zabavne aktivnosti, sporije aktivnosti poput čitanja izvješća, sjedenja na sastancima, pohađanja nastave ili učenja za ispit nam dosađuju. Naša pozornost manja od one zlatne ribice "Sada se misli da je naša pozornost manja od one zlatne ribice - osam sekundi", piše Mann, koja ističe da dio krivnje za osjećaj dosade snosi sve više provođenja vremena ispred ekrana. 

"Iako izgleda da živimo u raznolikom i uzbudljivom svijetu s bogatstvom zabave na dohvat ruke, to je zapravo problem. Sva ta zabava funkcionira na sličan način - preko naših prstiju. U prosjeku svakodnevno provodimo šest do sedam sati ispred našeg telefona, tableta, računala i TV ekrana. Sve to jednostavno postaje dosadno. Ironija je da, iako bi naši mobilni uređaji trebali omogućiti da popunimo svaki trenutak, naša sredstva za dobivanje te zabave postala su ponavljajuća i rutinska da su postala izvor dosade u sebi".

Istraživanja, upozorava, sugeriraju da je kronična dosada odgovorna za obilje negativnih ishoda kao što su prejedanje, kockanje, antisocijalno ponašanje, uporabu droga, nesreće, rizik i još mnogo toga.

"Trebamo manje, a ne više stimulacija i novosti. Čini se paradoksalnim, ali osjećati dosadu u kratkom periodu, smanjit će dosadu dugoročno", poručuje Mann. Iako je dosada česta potiskivana emocija na poslu, ona može povećati kreativnost

Ista autorica provela je istraživanje koje je pokazalo da dosada na poslu može povećati kreativnost.

Kaže kako je nakon ljutnje dosada druga najčešće potiskivana emocija na radnom mjestu. Iako se u kolumni "Savjetovanje na poslu" bavila cijenom dosade na poslu koja, kako je objasnila, uključuje loše radne rezultate, nesreće, odsutnost, pogreške, stres, pospanost, zdravstvene probleme povezane sa stresom, poput srčanog udara, nezadovoljstvo na poslu pa čak i oštećenja imovine, istraživanje koje je provela zajedno s predavačicom na Sveučilištu Central Lancashire Rebekah Cadman pokazalo je da dosada na poslu može potaknuti kreativnost.

"Istraživanje pokazuje da bi sanjarenje na poslu moglo biti korisno na radnom mjestu, jer dopušta lateralno razmišljanje, a to je proces koji nam omogućuje preustrojiti naše obrasce, otvoriti um i izbjegavati razmišljanje na klišeizirane, utvrđene načine", istaknula je Mann.

U studiji je dijelu volontera namjerno dodijeljen dosadni zadatak za obaviti. Nakon toga im je dodijeljen još jedan zadatak za mjerenje njihove kreativnosti u kojem su postigli bolje rezultate od onih ispitanika koji prethodno nisu izvršavali dosadnu zadaću.

Mann je ustvrdila da bi stimulativan posao koji nikada ne dopušta mozgu da "ode na pašu" mogao biti kontraproduktivan. "Dosada na poslu uvijek se doživljavala kao nešto što treba ukloniti, ali možda bismo je trebali prihvatiti kako bismo poboljšali kreativnost", kazala je.

Ipak, Mann je za potrebe članka "Uzbudljiva strana dosade" na internetskoj stranici Britanskog psihološkog društva zaključila: "Previše dosade nije dobro za nas. Proizvodi mnogo negativnih posljedica. Definitivno nije u interesu poslodavca da dozvoli svojim zaposlenicima da se previše dosađuju. No ima definitivno svojih pozitivnih strana".

Koliko često je vama dosadno?

18.02.2018. 15:46:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh