Svi smo mi rođeni matematičari

Matematika je noćna mora školaraca iako zapravo u svakome od nas postoji talent za matematiku koji nam omogućuje da osnovna pravila razumijemo i koristimo bez škole i instrukcija. Tako barem tvrde znanstvenici koji su proveli istraživanje na pripadnicima plemena Munduruku u brazilskoj prašumi.

Ispitanici iz plemena postigli su, naime, podjednak uspjeh u testovima iz geometrije kao i odrasli iz SAD-a i djeca iz Francuske, a da nikada u životu nisu imali niti jedan školski sat matematike, niti su čuli za pojmove poput "kut" i "paralela". Veronique Izard i njeni kolege sa Sveučilišta Paris Descartes stoga tvrde da smo svi mi zapravo rođeni matematičari, piše "Proceedings of the National Academy of Sciences".

Istraživanje je obuhvatilo ukupno 30 ispitanika iz plemena Munduruku, među kojima je bilo osmero djece. Pitanja su bila relativno jednostavna - na ekranu su se izmjenjivali pravci, a ispitanici su trebali reći hoće li se oni u nekoj točki susresti, je li moguće određene točke spojiti samo jednim pravcem te procijeniti veličinu kuta trokuta. Mundurukanci su točno odgovorili na 94% pitanja, pri čemu su djeca imala nešto bolji postotak (96%) točnih odgovora od odraslih.

Na ista pitanja odgovarali su ispitanici iz SAD-a i Francuske, a odstupanja su neznatna (98% odraslih i 94% djece). "Rezultati su iznenađujući. Očekivali smo da postoji određena intuicija, ali nismo mislili da će točno riješiti više od 90% zadataka", kaže Veronique Izard koja vjeruje da u glavi imamo neki oblik prirodnog kalkulatora.

Navedeno potvrđuje i eksperiment s tek rođenim bebama - ako pred djetetovim očima iza leđa sakrijemo dvije loptice, a potom otkrijemo samo jednu, djetetov pogled je znatno duži nego kada odmah otkrijemo oba dvije loptice. Znanstvenici su tako zaključili da naš mozak od prvih dana primijećuje da s 1+1=1 nešto nije u redu.