« Život
objavljeno prije 8 godina i 2 mjeseca
U ČAST GAGARINU

Sve spremno za obilježavanje 50. obljetnice prvog čovjekovog leta u svemir

Pogibija Jurija Gagarina u nesreći zrakoplova MiG-a 1968., sedam godina nakon što je postao prvi čovjek koji je letio u svemir, najvjerojatnije je bila povezana s atmosferskom sondom

Jurij Gagarin
Jurij Gagarin (Wikipedia)
Više o

Jurij Gagarin

,

svemir

,

prvi let

Pedesetu obljetnicu prvog čovjekovog leta u svemir, kojom se kroz manifestaciju "Noć Jurija Gagarina" diljem svijeta slavi povijesni poduhvat tog ruskog astronauta, obilježit će i muzeji u Hrvatskoj - riječki muzej informatike Peek&Poke je za 9. travnja priredio posebni program, a zagrebački Tehnički muzej danas otvara izložbu fotografija "Jurij Gagarin", piše Hina.

Kako bi se očuvalo sjećanje na Gagarina koji je 12. travnja u letjelici "Vostok 1" za 108 minuta obletio Zemlju i ušao u legendu, "Noć Jurija Gagarina", popularno nazvana "Gagarinovo" obilježava se proteklih deset godina u više od 370 gradova svijeta te na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Riječki muzej prikazat će film "Orphants of Apollo", prvi hrvatski astronaut Miroslav Ambruš Kiš govorit će o novostima iz GoogleXPrize 'radionice', održat će se koncert grupe "Moskva" i mala izložba autentičnih eksponata ruskog svemirskog programa iz zbirke Stjepana Bedića.

Muzej Peek&Poke tom prigodom podsjeća da Rijeka i Gagarin imaju nešto zajedničko - fizičara i konstruktora zrakoplova Roberta Bartinija (1897-1974.), malo poznatog znanstvenika koji je cijeli život proveo u Rusiji gdje se bavio znanstvenim radom i kojega se smatra ocem "Teorije multidimenzionalnosti". Mnogi ga svrstavaju uz bok s Isaacom Newtonom i Johansesom Keplerom, a Sergej Koroljev, službeni otac ruskog svemirskog programa, inzistirao je da mu Bartini bude mentor.

Tehnički muzej u Zagrebu, u suradnji s ruskim veleposlanstvom, priređuje izložbu na kojoj će se predstaviti fotografije Jurija Gagarina prije i nakon njegova povijesnog leta, fotografije njegove obitelji, kolega astronauta te svemirskog broda i rakete koje su ga odvele u svemir. Izložit će se i maketa rakete-nosača sa svemirskim brodom "Vostok 1", u mjerilu 1:20 iz stalnog postava Tehničkog muzeja. Izložba će biti otvorena do 1. srpnja.

Gagarinovu pogibiju uzrokovala atmosferska sonda

Pogibija Jurija Gagarina u nesreći zrakoplova MiG-a 1968., sedam godina nakon što je postao prvi čovjek koji je letio u svemir, najvjerojatnije je bila povezana s atmosferskom sondom koju je htio izbjeći, po arhivskim dokumentima objavljenim u petak.

Gagarin se tijekom probnog leta zrakoplovom MiG-15 srušio sjeveroistočno od Moskve 27. ožujka 1968. u okolnostima koje do danas nisu rasvijetljene. Sovjetske vlasti su na spis o nesreći stavile oznaku "državna tajna".

U trenutku kada Rusija uz veliku pompu slavi 50. obljetnicu Gagarinova leta u svemir (12. travnja 1961.), čelnik kremaljskog arhiva Aleksandar Stjepanov je na tiskovnoj konferenciji pročitao dokument s kojeg je skinuta oznaka tajnosti o zaključcima istrage.

"Povjerenstvo je, istraživši okolnosti zrakoplovne nesreće i na temelju nalaza istrage, zaključilo da je nesreću najvjerojatnije uzrokovala nagla kretnja pilota kako bi izbjegao atmosfersku sondu", pročitao je taj čelnik. "Ili, što je manje vjerojatno, kako ne bi ušao u oblačni sloj", dodao je.

Pomoćnica direktora znanstvenog odjela državnog arhiva Larisa Uspenska istaknula je da je "oznaka tajnosti skinuta s više od 200 dokumenata i spisa" u prigodi 50. obljetnice Gagarinova leta u svemir.

O uzrocima pogibije ruskog državnog heroja nije se govorilo u vrijeme Sovjetskog Saveza, što je potaknulo svakojake glasine, od urote KGB-a do pretpostavke da je Gagarin bio nedovoljno uvježban, pa i da je bio pripit, ali se vlasti nisu odvažile uskratiti mu dopuštenje za let.

08.04.2011. 13:19:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh