Svakodnevna kupovina se mijenja

Šest sati ujutro na Pappelhofu u hesenskom Wetterau: jarko crvene jagode završavaju u sanducima, kao i zelene šparoge. I jedne i druge će isti dan stići do kupaca u "organskoj kutiji". Organsko i regionalno - tvrtka Querbeet rasla je s oba megatrenda u proteklih 30 godina, prodajući sve više i više robe na tržnicama i uz uslugu dostave.

Ali tome je sada kraj, kaže osnivač tvrtke Thomas Wolff: "U vrijeme booma tokom korone uspjeli smo zaposliti još 30 ljudi. U međuvremenu smo, nažalost, morali otpustiti dio njih." Kupci s afinitetom prema organskim proizvodima također štede u doba inflacije. S jedne strane, manje ih je koji sada naručuju njihove organske proizvode. A oni koji i dalje naručuju manje kupuju.

Pada potrošnja organske hrane

Ova tvrtka simbolizira stanje u cijeloj industriji koja je desetljećima samo napredovala: Nijemci su 2000. godine potrošili 2,1 milijardu eura na organsku hranu, dok je prodaja u vrijeme korone porasla na 15,9 milijardi eura. Ali prošle godine je prvi put pala na 15,3 milijarde eura, prema podacima Agrarmarkt Informations-Gesellschaft (AMI).

Istovremeno, kupci se sve više odriču skupljih ekoloških proizvoda regionalnih dobavljača i umjesto toga kupuju jeftinije organske proizvode u supermarketima i diskontima. Trgovci hranom uspjeli su blago povećati svoje poslovanje s organskim proizvodima (+3,2 posto). No, to ide na štetu trgovine neorganskom hranom (-12,3 posto).

Gubici za trgovce na tržnici

Drugi prodavači, kao što su tržnice, direktna prodaja na poljoprivrednim dobrima i dostava na kućni prag, bili su još teže pogođeni padom od 18,2 posto. Je li ovo kraj desetljećima dugog organskog buma u Njemačkoj? Ne, kaže Andreas Riekötter iz instituta za istraživanje tržišta u Kölnu IFH Media Analytics: "Kad bude više novca u džepovima jer inflacija pada, više će se pozornosti svakako posvetiti održivosti i više će se ulagati u potrošnju održivo proizvedenih dobara."

I organski sektor i potrošači imaju sve razloge za nadu da će skoku cijena doći kraj. "Vrhunac indeksa potrošačkih cijena, odnosno najveća stopa inflacije, vjerojatno je iza nas", kaže profesor Volker Wieland, ekonomist sa Sveučilišta Goethe u Frankfurtu na Majni.

Sporiji rast cijena

U svibnju je procijenjena stopa inflacije iznosila 6,1 posto, nakon što je prethodnih mjeseci gotovo probila granicu od 10 posto. Osim toga, najnovije statistike daju nadu da će cijene u nadolazećim mjesecima nastaviti sporije rasti.

Jer rast proizvođačkih cijena osjetno je usporen. To se onda sa zakašnjenjem održava i na cijene u trgovinama. "Smanjiti cijene ranije, naravno, nitko ne želi", objašnjava ekonomski stručnjak Wieland. "Ali pritisak konkurencije osigurat će pad cijena", kaže on.

Oprezni optimizam u ESB-u

Sukladno tome, Europska središnja banka (ESB) u Frankfurtu oprezno je optimistična. "Općenito, možemo biti zaista zadovoljni onim što smo do sada postigli", kaže Christiane Nickel, voditeljica Odjela za ekonomiju u ESB-u. "Ali inflacija je još uvijek previsoka. Tako da još ne možemo govoriti o smirivanju situacije."

Promatrači zato pretpostavljaju da će se sljedeće povećanje kamata dogoditi na narednom sastanku Vijeća ESB-a u četvrtak, 15. lipnja. Jer ESB je još daleko od cilja postizanja stabilnosti cijena. Da bi se to dogodilo, stopa inflacije mora pasti na dva posto.