Subvencije za kraći radni tjedan baš ne idu...

Nakon što je prekinuta masovna isplata državnih potpora za čuvanje radnih mjesta, Vlada je sa socijalnim partnerima dogovorila da će ubuduće odobravati samo subvencije za skraćivanje radnog vremena tvrtkama koje žele sačuvati zaposlene, ali nemaju dovoljno posla.

Do jučerašnjeg dana potpore za kraći rad zatražilo je 270 malih, srednjih i velikih tvrtki s približno 12,5 tisuća zaposlenih te oko 5500 mikropoduzetnika koji zapošljavaju oko 12.000 radnika. Kad se zbroje zaposleni u mikro i većim tvrtkama, ukupno je to oko 25.000 zaposlenih, što je od četiri do šest puta manje nego što se očekivalo kad je mjera uvedena.

Podsjećamo, Vlada je sa sindikatima i poslodavcima procjenjivala da će potpore za kraći radni tjedan svakog mjeseca koristiti između 100.000 i 150.000 zaposlenih, za čije bi plaće do kraja ove godine država trebala osigurati nešto više od dvije milijarde kuna.

Cijeli program financirat će se iz Europskog programa SURE putem kojega države članice mogu dobiti povoljne kreditne linije za spašavanje radnih mjesta. Subvencije za kraći radni tjedan bile su dominantna mjera u Njemačkoj i Austriji od početka krize i u tim će se zemljama primjenjivati do kraja ove godine.

Ante Lončar, ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, navodi da je većina zahtjeva stigla iz prerađivačke industrije, njih 146, a obuhvaćaju 9503 radnika koji će raditi kraće. U industrijskim tvrtkama koje su zatražile skraćenje radnog tjedna ukupno je zaposleno 12.655 osoba te će njih tri četvrtine raditi kraće.