Zbog čega sve ubijamo životinje
Ne jedete meso - pohvalno, ali to ne znači da neizravno ne sudjelujete u klanju
To što ste odlučili izbaciti meso iz prehrane ili ste barem povremeno vegetarijanac ne znači da ste učinili sve kako biste izbjegli sudjelovanje u stravama i užasima klaonica i industrijskog uzgajanja životinja. Biti vegetarijanac, vegan ili klasični mesojed stvar je vlastitog izbora i često se vode rasprave o tome što je od navedenoga ispravno, a što ne. Mi nećemo ulaziti u podjele i to neće biti izravna tema današnjeg teksta jer ćemo pisati o tome kako je praktično nemoguće izbjeći korištenje životinjskih proizvoda.
Iako mnogi proizvođači tvrde da prilikom stvaranja svojih proizvoda ne koriste životinjske materijale, činjenica je da to nije uvijek baš tako jer se dijelovi životinja ne „skrivaju" samo u jelima: od vašeg ljubimca na četiri kotača, do kupaonice i novogodišnjeg neba u svemu navedenom životinje igraju ulogu.
Otprilike 98 posto životinje u industriji bude iskorišteno - od toga oko 55 posto ide na hranu, a ostalo na nejestive proizvode.
Plastične vrećice
Mnoge vrste plastike, uključujući i plastične vrećice sadrže posebne agense koji sprječavaju trenje materijala. Oni su napravljene od životinjske masti. Iako se polimeri dobivaju preradom prirodnih materijala poput celuloze, ali najčešće kemijskom sintezom pojedinih frakcija nafte, brojni proizvođači u čitav proces izrade ubacuju i aditive životinjskog porijekla kako bi poboljšali svojstva materijala.
Gume za automobile i bicikle
Čak i kad hrana ima skrivene životinjske dodatke u pravilu sve možete otkriti ako pročitate etiketu sa sastojcima. Kod guma za kotače priča je malo drugačija. Ako želite, možete provjeriti koristi li proizvođač takozvanu steričnu kiselinu (može imati životinjsko porijeklo) koja omogućuje gumama da zadrže svoj pravilan oblik bez obzira na trenje.
Ljepilo za drvo i glazbene instrumente
Životinjsko ljepilo koje se dobiva kuhanjem životinjskog tkiva i kostiju navodno je najbolji mogući materijal za sastavljanje glazbenih instrumenata rađenih od drveta (poput violina i klavira). Iako se danas koriste sintetička ljepila, još uvijek je ustaljena uporaba i onih životinjskog porijekla, naročito u izradi namještaja i predmeta od drveta.
Biogoriva
Prvo što nam pada na pamet je šećerna trska i kukuruz. Međutim, posljednjih nekoliko godina u seru biogoriva su ušle i životinjske masti (najčešće goveđe i pileće).
Vatromet
Nova godina, posebne prigode, državni praznici - to su trenutci u kojima je nebo prošarano eksplozijama pirotehničkih sredstava. Pored štetnosti za okoliš, vatromet je čini se štetan i za životinje. Tu opet imamo steričnu kiselinu - ona se koristi u oblaganju metalnog praha poput aluminija i željeza čime se sprječava oksidiranje pa sadržaj u pirotehničkim sredstvima može dulje trajati. Istina, može ona biti i biljnog porijekla, ali nikad se ne zna.
Omekšivač
Ovce, goveda, konji i još pokoja domaća životinja zaslužni su što vam je odjeća tako mekana i udobna. U njima se može nalaziti hidrogenizirani dimetil-amonij-klorid koji je životinjskog porijekla. No to vam neće pojasniti u onim „tako meko" reklamama.
Šamponi za kosu
Kozmetička industrija prepuna je opasnih kemikalija, ali i sastojaka životinjskog porijekla. Prema PETA-i, u prosječnom šamponu ili regeneratoru za kosu može biti i do 20 sastojaka tog porijekla. Stvar je u tome da kad na ambalaži pročitate panthenol, aminokiseline, vitamin B i slično oni mogu biti dobiveni ili od životinja ili iz bilja - a teško je reći što je točno. Osim toga, brojne tvrtke su uklonile pridjev 'životinjski' kako bi izbjegli bojkot određenih kupaca.
Pasta za zube
Glicerin se nalazi i u biljnim i u životinjskim masnoćama. Kad se izdvoji iz njih, koristi se za razne proizvode, uključujući i pastu za zube. Opet, kad pročitate glicerin na ambalaži paste za zube on može biti ili životinjski ili biljni, a vine znate što je istina.
Bijeli i smeđi šećer
Na kraju spomenimo skrivene materijale u određenim proizvodnim procesima. Veganci i vegetarijanci znaju da se pročišćeni prah ili pepeo životinjskih kostiju koristi u rafiniranju šećera, barem kod nekih proizvođača. Istina, postoje i oni koji koriste filtre koju djeluju na drugim principima (ugljik, razmjena iona, itd.)Međutim, mnogi vjerojatno ne znaju da se smeđi šećer također rafinira pa mu se tek onda dodaje melasa.
Nažalost, danas je svijet tako koncipiran da ne možemo izbjeći proizvode zbog kojih je neka životinja ubijena. Ako vam to ne smeta, pa čak i ako vam to smeta, ponavljamo, stvar je vlastitog nahođenja. No svakako bi valjalo razmisliti o navedenim činjenicama, zar ne?
Novi komentar