Što nas čeka nakon pandemije?

Ukratko, povijest je definitivno učiteljica života, a ako se vodimo takvom idejom, najbolje bi bilo da se nakon kraj pandemije lijepo odselite negdje na pusti otok, jer nakon svega dolaze nevolje - i to prave.

Zarazne bolesti su kroz prošlost ne samo uzrokovale smrt tisuća i milijuna ljudi diljem svijeta, već su i u velikoj meri utjecale na tijek prošlosti i ljudski identitet.

Pandemija kolere tijekom ranih 1830-ih teško je pogodila Francusku. Usmrtila je gotovo tri posto Parižana, a bolnice su preplavile pacijenti, dok liječnici nisu znali mnogo o bolesti. Kraj pandemije potaknuo je ekonomski oporavak koji je odveo Francusku putem Velike Britanije, u industrijsku revoluciju.

Pandemija je međutim dovela i do godina političke nestabilnosti jer je najjače pogodila siromašne u francuskim gradovima, dok su bogati pobjegli u svoje kuće na selu kako bi izbjegli zarazu.

>> Što su nam pandemije radile kroz povijest? >>

Kako oporaviti gospodarstvo nakon pandemije?

Budući da zemlje ukidaju ograničenja kretanja i provode masovno cijepljenje, svjetsko gospodarstvo sada je na putu oporavka, piše The Economist. Međutim, teško je dokučiti kako će se situacija razvijati.

Zato mnogi ekonomisti proučavaju što se u povijesti događalo tijekom velikih epidemija, ne bi li tako izvukli neke zaključke. 

Što kaže povijest?

Povijest sugerira da se BDP nakon teških događaja poput svjetskih ratova i pandemija - oporavljaju. Povijesni slučajevi pandemija nude nam tri lekcije: Iako ljudi žarko žele krenuti trošiti, ali nesigurnost ostaje, pandemije potiču stvaranje inovacija jer tvrtke počinju raditi stvari drugačije i treće, pandemije uzrokuju politička previranja, što utječe i na ekonomsku nesigurnost. 

>> Najveće pandemije gripe od 1889. >>

Ljudi vole trošiti nakon kraja pandemije

Povijest sugerira da ljudi stvaraju ušteđevinu tijekom prve faze pandemija, kako mogućnosti potrošnje nestaju - kao što su i učinili tijekom protekle godine u pandemiji koronavirusa. Čak su se i u prvoj polovici 1870-ih godina britanske stope štednje kućanstava udvostručile tijekom ere velikih boginja. Japanska se stopa ušteđevina udvostručila tijekom Prvog svjetskog rata. Povijest nam nudi i vodič za ono što ljudi rade nakon što se život vrati u normalu. Potrošnja raste zajedno s ponudom poslova, ali nema pretjerivanja. Priče o orgijama kojima se navodno u srednjem vijeku slavilo okončanje epidemija su ipak pretjerivanje.

Također, prema istraživanju banke Goldman Sachs, američki potrošači potrošili su tijekom 1946-49 (nakon Drugog svjetskog rata) samo 20% svoje ušteđevine. A 1949. godine gospodarstvo je ušlo u recesiju. Stoga još uvijek postoji malo dokaza o porastu inflacije koji uzrokuje pandemiju.

>> Ovo neće biti posljednja pandemija >>

Nove inovacije

Povijest je pokazala kako su mnogi stvarali, rađale su se nove ideje, inovacije kako bi došli do zarade. Povjesničari vjeruju da je Crna smrt Europljane učinila spremnijima za izazove i avanture. Plovidba prema novim zemljama ipak se činila manje rizičnom od pandemije koja im je bila u rodnom selu ili gradu. Prema studiji američkog Nacionalnog ureda za ekonomska istraživanja objavljenoj 1948. godine, broj "startupa" povećao se nakon 1919. godine.

Ekonomisti su ustanovili još jednu vezu između pandemije i upotrebe rada i tehnologije, prenosi The Economist. Šefovi žele suzbiti pandemiju,a roboti ne obolijevaju. Istraživački rad MMF-a bavi se nedavnim epidemijama poput ebole i SARS-a.

Otkrića sugeriraju da pandemija ubrzava razvijanje strojeva, robota i mašinerija posebno kada je zdravlje najveći rizik. Neki su čak ustanovili povezanost između Crne smrti i izuma tiskarskog stroja Johannesa Gutenberg.

>> Bolesti teorija zavjere - koronavirus, AIDS, kuga >>

Nemiri nas tek čekaju

Kod pandemija nerijetko sve padne na "radničku klasu" što je često dovodilo do političkih nereda. Pandemije nas mogu prisiliti da razmotrimo već postojeće nejednakosti i političku nestabilnost koja vlada. Ebola je povećala nasilje u zapadnoj Africi za 40%.

"Razumno je pretpostaviti da se, kako pandemija nestaje, nemiri mogu ponovno pojaviti na mjestima gdje su izbijali i prije", pišu znanstvenici u drugom MMF-ovom članku. Čini se da socijalni nemiri dosežu vrhunac dvije godine nakon završetka pandemije.