Što je zapravo jamais vu i o čemu se tu radi?

Većina ljudi čula je za pojam déjà vu, onaj poznati osjećaj da smo već doživjeli situaciju koja se upravo odvija, iako znamo da je riječ o novom iskustvu. Međutim, manje poznat, ali jednako intrigantan fenomen naziva se jamais vu. U prijevodu s francuskog jezika, taj izraz znači „nikada viđeno". Riječ je o neobičnom psihološkom iskustvu u kojem nam nešto potpuno poznato odjednom izgleda strano, novo ili čak čudno, kao da ga prvi put susrećemo.

Za razliku od déjà vua, koji stvara iluziju poznatosti u novim okolnostima, jamais vu radi upravo suprotno - stvara dojam nepoznatosti u onome što nam je zapravo vrlo poznato. Primjerice, osoba može izgovarati ili čitati neku uobičajenu riječ poput „stolica" više puta zaredom, sve dok ona ne izgubi svoje uobičajeno značenje i počne zvučati kao besmislen niz slova. Isto se može dogoditi s licima bliskih osoba, vlastitim rukopisom ili čak svakodnevnim mjestima.

Psiholozi i neuroznanstvenici objašnjavaju ovaj fenomen kao privremeni „kratki spoj" u procesima prepoznavanja i sjećanja. Naš mozak funkcionira tako da neprestano uspoređuje sadašnje iskustvo s onime što već poznaje. Kada se taj sustav nakratko poremeti, može nastati osjećaj stranosti i odvojenosti od nečega što nam je u biti vrlo blisko. To se često povezuje s umorom, stresom ili ponavljanjem određene riječi ili radnje, što dovodi do svojevrsne zasićenosti i gubitka smisla.

Iako jamais vu može zvučati zabrinjavajuće, uglavnom je riječ o bezazlenom i kratkotrajnom iskustvu. Većina ljudi ga doživi barem jednom u životu, iako mu možda ne zna ime. Ipak, češća i izraženija pojava jamais vua može biti povezana s određenim neurološkim stanjima, poput epilepsije sljepoočnog režnja ili poremećaja pamćenja. U tim slučajevima, osjećaj nepoznatosti može se pojavljivati iznenada i intenzivno, što može izazvati nelagodu ili dezorijentaciju.

Zanimljivo je da se jamais vu ponekad koristi i u psihološkim istraživanjima kako bi se proučavali mehanizmi jezika i pamćenja. Eksperimenti pokazuju da kada osobe predugo ponavljaju istu riječ, dolazi do tzv. semantičkog zasićenja - riječ prestaje imati značenje i doživljava se kao nepoznata. Upravo u tom trenutku nastupa osjećaj jamais vua.

U svakodnevnom životu ovaj fenomen podsjeća nas na krhkost i složenost našeg kognitivnog sustava. Pokazuje koliko mozak zapravo aktivno „konstruira" našu percepciju stvarnosti i koliko se lako ta konstrukcija može nakratko poremetiti. Iako rijedak i kratkotrajan, jamais vu fascinira jer nas uvodi u područje u kojem poznato postaje nepoznato, a svakodnevica na trenutak poprima obilježja čudnog i nestvarnog.