Slavonski lovci traže ukidanje zaštite kormorana jer pojedu previše ribe

Više od 10 tisuća kormorana u Kopačkom ritu zadaje glavobolje šumarima, lovcima i ribolovcima. Ekolozi pak tvrde da nikako ne treba ukidati zaštitu kormorana jer računica lovaca nije točna. Naime, po podatcima Zajednica športskih ribolovnih udruga Osijeka i Baranje samo u Kopačkom ritu ima više od 10.000 kormorana (veliki vranac), a na godinu jedan pojede ili uništi oko 400 kilograma ribe.

Članovi ekološke udruge Zeleni Osijek drukčije razmišljaju pa Dinko Pešić kaže da "zaštitu koromorana nikako ne treba ukinuti jer ribe ima dovoljno". Po njegovu mišljenju upravo u Kopačkom ritu "ima dostatno ribe za sve". Dodao je kako zna da jedan kormoran pojede oko pola kilograma ribe na dan "pa je moguće da pojede ili uništi oko 400 kilograma ribe na godinu".

Tako se lovci zauzimaju za ukidanje zaštite tih ptica kako bi im se broj smanjio na prihvatljivu mjeru, no ljubitelji ptica se protive njihovu uništavanju.

U Javnoj ustanovi Parka prirode "Kopački rit" slažu se da su kormorani velik problem te ističu kako je vrijeme da stručnjaci zajedno utvrde koji je broj tih ptica najprimjereniji za određen prostor. Glavni nadzornik Damir Opačić napominje kako treba voditi računa o prirodnoj ravnoteži, t.j. ne dopustiti prenamnoženost „jedne vrste na štetu drugih vrsta, među kojima su svakako ribe, ali i ostale ptice koje se hrane ribom do koje ne mogu doći jer su kormorani jako agresivni". Osim ribe ugrožena je, primjerice, i vidra koja se hrani ribom, te brojna staništa koja „kormorani potpuno unište, od drveća do bilja", kazao je Opačić. Dodao je kako je nužno utvrditi ekološke kapacitete i onda regulirati broj kormorana.

Ivan Gerenčir, predsjednik Zajednice športskih ribolovnih udruga Baranje, kaže kako ribiči upozoravaju da su se kormorani prenamnožili te da su golem problem ne samo zato što uništavaju riblji fond nego i okoliš. Njihov izmet uništava drveće i travu koji se potpuno osuše, tvrdi Gerenčir i dodaje kako "ta ptica, koja može težiti i do pet kilograma, nema prirodnog neprijatelja te je ne jedu čak ni divlje svinje zbog sastava njezina mesa".

Predsjednik športskih ribiča Osječko-baranjske županije Josip Dimnjašević smatra kako "nema opravdanja da ljubitelji ptica uporno dokazuju kako se broj kormorana ne smije smanjivati, a zaboravljaju na štetu koju nanose ekosustavu jer je strogo zaštićena vrsta ptica".

Dimnjašević podsjeća da je veliki vranac, kormoran, zaštićena vrsta od 1979. i da se od tada razmnožila u enormnim količinama.

U mnogim europskim zemljama već je odavno ukinuta zaštita kormorana, pa se primjerice u SAD-u njihov broj najbrže smanjuje, kaže Dimnjašević, istaknuvši kako je i inače riblji fond ugrožen krivolovom, onečišćenjem vode i djelovanjem ostalih čimbenika.