Roboti koji će istraživati duboke rudnike

Indij, rodij, platina, telurij i zlato - to su jedni od najrijeđih elemenata na svijetu. Od pametnih telefona (koji se sastoje od 60 do 64 elemenata) do hibridnih automobila, od vjetrenih turbina pa do medicinke opreme, moderna tehnologija sve više ovisi o raspoloživim količinama ovih osnosvnih komponenti.

Usto, potražnja za nekim tradiocionalnim metalima poput bakra i aluminija vrtoglavo raste potaknuta brzim razvojem industrije u Aziji i Južnoj Americi.

Ako se naša nemilosrdna potreba za tim mineralim nastavi trenutnom brzinom, ti rijetki elementi mogli bi u potpunosti biti iskorišteni u sljedećih 15 do 20 godina, dok bi indiju ostalo jedva još desetak. Aluminij će nestati u sljedećih sto.

Što, onda, možemo učiniti?

Jedan od načina da očuvamo nove izvore minerala je da se vratimo u stare rudnike i kopamo među ostacima. Norbert Zajzon, sa Sveučilišta Miskolc u Mađarskoj, i njegovi kolege trenutno rade na dizajniranju robota koji će biti namijenjen istraživanju podvodnih rudnika. Robot će se moći spustiti u do 500 metara duboku špilju, a tamo će mapirati površinu i podvodne prolaze. Nadaju se da će do 2018.godine prototip tog robota biti spreman, a prvi test uključivat će istraživanje rudnika Kaatiala u Finskoj.

Najveći izazov za projekt UNEXMiN bit će rudnik bakra Ecton u Staffordshire u Ujedinjenom Kraljevstvu. Njegove niže razine nitko nije istražio u posljednjih 150 godina. U Europi postoji ukupno 30 000 podvodnih rudnika bogatih mineralima čija ekstrakcija do danas možda nije bila financijski isplativa, no u današnje doba mogli bi vrijediti više od zlata.

Izvor