50 godina Microsofta

U uredima, učionicama ili čak u poljoprivredi: Microsoftove tehnologije danas su sveprisutne. Sa svojim operativnim sustavom Windows ova je tvrtka transformirala računarstvo, učinivši osobne kompjutere dostupnima širokim masama.

Njihov Office paket postao je sinonim za suvremeni rad u uredima, a za vrijeme pandemije COVID-a 19 Microsoft Teams bio je spas za poduzeća i škole širom svijeta. Danas ta platforma za komunikaciju ima preko 320 milijuna korisnika dnevno, čime je rad na daljinu postao pravilo, a ne izuzetak.

No dok Microsoft, sa sjedištem u Redmondu u Sjedinjenim Američkim Državama, ovoga petka (4.4.) obilježio je svoju 50. godišnjicu, on se nalazi na prekretnici.

Dominantne industrije poput cloud computinga, operativnih sustava i alata za razvoj softvera također žele ovog tehnološkog giganta povesti u eru umjetne inteligencije (AI). Ali postaje li njegova tržišna dominacija razlog za zabrinutost?

Od garaže do globalnog lidera

Sve je počelo 1975. godine u maloj garaži u Albuquerqueu, u saveznoj državi Novi Meksiko. Dva programera i prijatelja s fakulteta, Bill Gates (19) i Paul Allen (22), imali su jednostavnu, ali revolucionarnu viziju: učiniti osobne kompjutore dostupnima svima.

Ključni trenutak za mlade stručnjake bio je partnerstvo s IBM-om 1980. godine, kojim je Microsoftov MS-DOS postao standardni operativni sustav u PC industriji. Pokretanje Windowsa nekoliko godina kasnije postavilo je temelje za buduću dominaciju Microsofta na tržištu softvera.

Tijekom posljednjih pet desetljeća Microsoft se kontinuirano prilagođavao tehnološkim promjenama i širio svoje poslovanje na nova područja. Danas to više nije samo softverska kompanija, već je Microsoft globalno tehnološko carstvo prisutno u gotovo svakom sektoru.

Brojke govore same za sebe: od ožujka 2025. godine Microsoft je treća najvrijednija tvrtka na svijetu, iza proizvođača iPhonea Apple i proizvođača čipova NVIDIA.

Budućnost leži u umjetnoj inteligenciji

Uprkos ogromnoj tržišnoj moći Microsoft se danas nalazi na pragu nove ere koju obilježavaju dva slova: AI - artificial intelligence odnosno umjetna inteligencija. Tvrtka ulaže milijarde u istraživanja, gradi ogromne centre podataka širom svijeta i razvija vlastite AI čipove.

Na čelu procesa transformacije nalazi se izvršni direktor Satya Nadella, koji je preuzeo vođenje tvrtke 2014. godine i donio dvije strateške odluke, koje su preoblikovale budućnost Microsofta.

Prvo, usmjerio je fokus na cloud computing, revolucionirajući poslovni model i izvore prihoda. Drugo, pozicionirao je umjetnu inteligenciju kao srž Microsoftove dugoročne strategije, prepoznajući u ranoj fazi ogroman potencijal ove tehnologije.

Microsoftovi alati zasnovani na AI-u, poput Copilota, već obavljaju rutinske zadatke, pišu e-mailove, analiziraju podatke i generiraju kreativne sadržaje. Cilj kompanije je dodatno oblikovati način rada, komunikacije i inovacije.

Dok Microsoft reklamira AI kao poticaj za produktivnost, kritičari upozoravaju na masovan gubitak radnih mjesta uslijed automatizacije. Etička pitanja su takođe u fokusu, od rizika za privatnost podataka do širenja dezinformacija koje generira AI.

Antonio Krüger, direktor Njemačkog centra za istraživanje umjetne inteligencije (DFKI), kaže da umjetna inteligencija počinje „direktno utjecati i kreirati sustav vrijednosti u tvrtkama."

„Velike tehnološke firme poput Microsofta nastoje ojačati svoje uporište na ovom području", rekao je Krüger za DW, dodajući da se transformacija širi „daleko izvan tradicionalnih uredskih procesa i značajno utječe na ključne industrijske i gospodarske sektore širom Europe."

Može li se Microsoft zaustaviti?

Za mnoge tvrtke i vlade Microsoft je postao gotovo nezamjenjiv. Samo u Njemačkoj 96% javnih institucija koristi njegov softver, dok se 69% oslanja na njegove centre podataka. Ovo su podaci globalne banke podataka pod nazivom Statista.

Tvrtke ovise o Microsoftovim cloud infrastrukture, sigurnosnim uslugama i AI alatima, dok državne agencije pohranjuju osjetljive podatke u Microsoftovim centrima i koriste njegov softver za administrativne zadatke.

Prema internim podacima Microsofta, najmanje 1,4 milijarde osobnih kompjutora i laptopa širom svijeta koristi Windows.

Ali ova duboka integracija ima svoju cijenu - za mnoge je prelazak na alternativu gotovo nemoguć.

Stručnjaci poput Krügera upozoravaju na tzv. "lock-in" učinak, što znači da kada neka organizacija u potpunosti prihvati Microsoftov sustav prelazak na drugu platformu postaje izuzetno težak i skup. Ova ovisnost dodatno učvršćuje tržišnu dominaciju Microsofta, čineći konkurenciju gotovo nemogućom.

Za vlade se postavlja pitanje: treba li jedna tvrtka imati toliku kontrolu nad ključnom digitalnom infrastrukturom? I dok se kreatori politika, posebno u Europskoj uniji, zalažu za strožu regulaciju ili veću raznolikost tehnoloških tvrtki kako bi se smanjila ovisnost o Microsoftu, istinski održive alternative i dalje su rijetke.

Krüger smatra da EU ne bi trebao fokus stavljati na regulaciju, već na izgradnju europskog softverskog giganta na području umjetne inteligencije. „Mi imamo tehnološki potencijal, ali ako ne razvijemo modele umjetne inteligencije velikih razmjera u Europi nećemo igrati značajnu ulogu na globalnoj tehnološkoj sceni", rekao je.

Microsoft u svijetu kojim dominira AI

Microsoftovo globalno širenje ne pokazuje znakove usporavanja, jer on nastoji dodatno unaprijediti svoje AI sposobnosti. Planira dublju integraciju svojih modela u svakodnevne aplikacije, dok istovremeno jača svoje osnovno cloud poslovanje.

Pomičući tehnološke granice još dalje, ova je tvrtka u veljači predstavila svoj najnoviji čip: Majorana 1, prvi kvantni čip na svijetu za koji Microsoft tvrdi da će „ne narednih desetljeća već narednih godina omogućiti kvantne kompjutore sposobne za rješavanje značajnih industrijskih problema".