Revolucija na polju obnovljive energije

Britanski premijer Boris Johnson ovaj tjedan je predložio otvaranje novih bušotina u Sjevernom moru, u ime energetske sigurnosti, a u Velikoj Britaniji i Njemačkoj traju razgovori o odgađanju zatvaranja elektrana na ugljen, piše CNN.

Pritisak raste i na naftom i plinom bogati SAD, da proizvede više energenata koje bi ih poslao Europi, a američki predsjednik Joe Biden pokušava nagovoriti zemlje Bliskog istoka da proizvode više nafte kako bi se spustile ogromne cijene goriva.

Sve ovo znači loše vijesti za klimatsku krizu - uzrokovanu izgaranjem fosilnih goriva - ali ta rješenja su privremena. Također postoji dobar razlog za uvjerenje da će, dugoročno gledano, nestabilnost izazvana ruskim ratom ubrzati tranziciju na čistu energiju.

I dok je Johnson zagovarao više bušenja, također je pozvao na povećane napore po pitanju proizvodnje obnovljive energije. Glasnogovornik britanske vlade izjavio je za CNN da će zemlja objaviti novu energetsku strategiju sljedeći tjedan, koja bi trebala „dati novi naboj" obnovljivim izvorima i nuklearnoj energiji.

U Njemačkoj, koja je gotovo potpuno ovisna o ruskom plinu, vlada je skratila rok za potpunu tranziciju na obnovljivu energiju za najmanje pet godina, do 2035.

Ali u SAD-u put prema prijelazu na čistu energiju zapeo je u Kongresu.

„Ovaj rat će dati vjetar u leđa europskoj energetskoj tranziciji - većina europskih vođa razumije da je odmak od fosilnih goriva put prema većoj sigurnosti," izjavio je za CNN Nikos Tsafos, stručnjak za energiju na Centru za strateške i međunarodne studije. „Odgovor SAD-a nije bio ujedinjen - neki pozivaju na više proizvodnje nafte i plina, a drugi žele više investicija u obnovljive izvore."

Europa i SAD su na različitim putevima po pitanju tranzicije na čistu energiju. Europska unija ima detaljno razrađene ciljeve i strategiju kako umanjiti emisije ugljičnog dioksida za 55 posto do 2030. Bidenova administracija je donijela niz izvršnih odluka i usvojila federalne regulacije kojima želi postići cilj smanjenja emisija za 50-52 posto do 2030., ali njegovim ciljevima nedostaje legislativna snaga.

„Moramo istovremeno raditi više stvari - pozabaviti se kratkoročnom opskrbom jer ljudi moraju voziti svoju djecu u školu, ići na posao, kupovati namirnice i normalno živjeti - a sve to znači da nam je potreban plin," rekla je glasnogovornica Bijele kuće za CNN. „Ali dugoročno moramo ubrzati - a ne dodatno usporavati - našu tranziciju na čistu energiju."

Europski plan još čeka izglasavanje, ali njega podržavaju političke prakse koje su već u primjeni. Mnogo europskih zemalja ima razvijeniji plan infrastrukture za čistu energiju nego SAD, koji tek sad počinje s izgradnjom vjetrenjača na moru.

2020. godine, EU i Velika Britanija dobivale su oko 49 posto svoje električne energije iz obnovljivih izvora, gotovo dvostruko više od 25 posto koliko je dobivao SAD, prema podacima Međunarodne agencije za obnovljivu energiju. EU i Velika Britanija zajedno imaju otprilike dvostruko više kapaciteta za proizvodnju solarne i energije vjetra nego SAD, dodaje agencija.

„Jasno je da Europa ima plan, a SAD ima ciljeve, a to su dvije različite stvari," govori John Larsen, partner u nestranačkoj Rhodium grupi.

Utrka za obnovljivu energiju

U intervjuu za američki Washington Post, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije, Fatih Birol, izjavio je da vjeruje da je trenutna situacija u Europi prva uistinu globalna energetska kriza s kojom se svijet suočava i da bi mogla preoblikovati svjetsku proizvodnju energije za budućih nekoliko generacija.

„Ovo može biti prekretnica," rekao je Birol, dodajući da su vlade 1970. odgovorile na probleme u opskrbi gorivom tako što su počele proizvoditi učinkovitije aute i ulagati u nuklearnu energiju. „Nadam se da će, na kraju ove prve globalne energetske krize, države osmisiti nove energetske prakse koje će ubrzati tranziciju."

Europa je već krenula u tom smjeru.

„Europljani su se pokrenuli nevjerojatnom brzinom," govori Sam Ori, izvršni direktor instituta za energetsku politiku pri Sveučilištu u Chicagu. „Oni jure prema čistoj energiji."

Bidenova administracija i sama je povukla neke poteze. Predložili su nova ograničenja na ispušne plinve iz vozila i metan, odobrili projekte izgradnje vjetroelektrana i donijeli izvršne odluke po pitanju emisija iz industrije.

Ipak, Biden nije uspio svoje planove progurati u Kongresu, a stručnjaci kažu da bez njih nema puno šanse ostvariti svoje ciljeve.

Nedavna analiza sa sveučilišta Princeton pokazala je da bi odrednice koje se tiču čiste energije u Bidenovom planu obnove spriječile 1,3 milijarde tona stakleničkih plinova od ulaska u atmosferu do 2030.

Američka ministrica energetike Jennifer Granholm izjavila je za CNN da bi trenutna kriza opskrbom energijom u svijetu mogla natjerati Kongres da ubrzo nešto poduzme.

„Ovo je trenutak kada bi Kongres mogao povući neke poteze," rekla je Granhom. „Možemo doći do kompromisa, možemo se pokrenuti. U krajnjoj liniji, ovo je pravo vrijeme da ovo postignemo, ovo je hitna situacija."

Ali ne postoji jasan put u Kongresu da se SAD napokon odmakne od fosilnih goriva. Jedna stvar oko koje se slažu i Demokrati i Republikanci je da SAD mora prestati koristiti rusku naftu. Nedavno je skupina zastupnika iz obje stranke predložila zakon, koji je na kraju i izglasan, kojim se zabranjuje uvoz ruske nafte u SAD.

To je ujedno bio i kraj složnih odnosa.

Umjesto da jednostavno otvore nove bušotine plina i nafte, dužnosnici u Bidenovoj administraciji i mnogi Demokrati u Kongresu već dugo zagovaraju ulaganje milijardi dolara u subvencije na električna vozila i tvrde da je obnovljiva energija ključ za ukidanje američke ovisnosti o stranoj nafti koji će zemlju učiniti otpornom na buduće šokove u cijeni.

Republikanci, s druge strane, tvrde da je sada trenutak za nova bušenja.

Ako pogledamo šire od američkog puta prema čistoj energiji, otvaraju se nova pitanja. Rusija je također veliki izvoznik metala potrebnih za proizvodnju električnih vozila i tehnologije za čistu energiju, što bi moglo usporiti tranziciju.

Sudbina Bidenovog klimatskog plana ovisi o ključnim glasovima u Senatu. Još uvijek ne postoji paket zakona oko kojeg se predstavnici u Kongresu slažu i Biden i njegovi Demokrati realno imaju vremena do kraja ljeta da kroz Kongres proguraju svoj zakon jer na jesen slijede izbori za Kongres koji bi mogli promijeniti ravnotežu moći u Washingtonu.

Larsen govori da, iako bi tržište - i kontinuirano visoke cijene goriva - mogle natjerati korisnike da napuste konvencionalne automobile i počnu kupovati električna vozila, još uvijek će biti potrebne ogromne državne investicije u električna vozila i čistu energiju.

„Ako ovako visoke cijene potraju još neko vrijeme, uvjerit će javnost da je važno ubrzati tranziciju, ali to nije isto što i podrška politike," kaže Larsen. „Bidenov plan i subvencije na čistu energiju bi učinili 10 puta više za postizanje tog cilja nego visoke cijene energenata."