Rehnov prijedlog možemo prihvatiti uz neke dopune

Slovenski ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar izjavio je kako smatra da Slovenija može prihvatiti zadnji prijedlog Ollija Rehna, ali uz dopune oko kojih se premijer Borut Pahor pokušava usuglasiti s političkim strankama, na osnovi ekspertiza slovenskih pravnih stručnjaka.

"Mislim da je prijedlog dobar i da predstavlja važan pokušaj, ali ga ne shvaćamo kao konačan prijedlog koji se mora prihvatiti ili ostaviti. Prijedlog možemo prihvatiti, ali uz dopune", rekao je Žbogar za ljubljansko "Delo" od srijede.

Na pitanje je li prijedlog prihvatljiv za Sloveniju, slovenski ministar vanjskih poslova odgovorio je da će o tome odlučiti vlada i parlament, vjerojatno potkraj tjedna, kada bi trebao biti poznat i odgovor Slovenije koji će biti upućen u Bruxelles slijedećeg tjedna.

"Prijedlog je svakako dobra osnova za raspravu u samoj Sloveniji. Mislim da još nismo dosegli zadnju točku niti iscrpili sve mogućnosti i kreativnost kako bi on dobio svoj konačan oblik. Mislimo da prijedlog možemo prihvatiti, ali ga je možda moguće i dopuniti", rekao je Žbogar.

"Moramo utvrditi koliko nam Rehnov sadašnji prijedlog - koji sadrži i važne elemente koje je predložila Slovenija - doista odgovara. Moramo procijeniti jesu li elementi koje je predložila Slovenija, onako kako su u prijedlogu povjerenika Rehna zapisani, sada dovoljno jamstvo za zaštitu naših interesa", rekao je Žbogar u razgovoru za "Delo" od srijede.

Najavio je da bi, kada Slovenija oblikuje svoje stajalište o Rehnovu prijedlogu, bio moguć i slijedeći susret premijera dviju država na kojemu bi "svaka strana iznijela svoja stajališta".

Slovenski mediji uoči popodnevnog sastanka premijera Boruta Pahora s parlamentarnim strankama - na kojemu će se raspravljati o Rehnovu prijedlogu i mogućim dopunama teksta - navode da će Pahor teško dobiti potrebnu potporu stranaka, uz koju je vezao vladin odgovor na Rehnov prijedlog.

Slovenski radio tako je javio da Pahor ne može računati na potrebnu parlamentarnu većinu, odnosno potporu većine politički stranaka, koja je za Pahora presudna da bi u Bruxelles mogao uputiti pozitivan odgovor.

Kako navode glavni mediji, problematični su u prvom redu stavovi većine oporbenih stranaka da je za Sloveniju sadašnji Rehnov prijedlog slab. Predsjednik najveće oporbene stranke i bivši premijer Janez Janša izjavio je da je posrijedi loš prijedlog za Sloveniju, uz objašnjenje kako se nada da se Rehnov prijedlog može dopuniti i popraviti. Potpora Janšine Slovenske demokratske stranke (SDS) bila bi ključna za Pahorovu vladu u dobivanju šire političke potpore za Rehnovu inicijativu, s obzirom na Pahorov stav da je za rješenje graničnog pitanja s Hrvatskom i za deblokadu hrvatskih pristupnih pregovora potrebno osigurati dvotrećinsku većinu zastupnika u parlamentu, kojom vladajuća koalicija stranaka lijevog centra niti u svom punom sastavu ne raspolaže.

Oporbene stranke Slovenska nacionalna stranka (SNS) Zmage Jelinčića i Slovenska pučka stranka ocjenjuju da se Rehnov prijedlog ne može popraviti ni eventualnim dopunama teksta, a mediji tvrde da je vrlo suzdržana i Demokratska stranka umirovljenika (DESUS) Karla Erjavca, koja je inače članica Pahorove koalicije.

"Reakcije na Rehnov prijedlog u Hrvatskoj pokazuju da je on za Hrvatsku povoljan, a za nas ne", izjavio je Erjavec, kako su u srijedu prenijeli slovenski mediji.

Mediji kao problematične točke u najnovijem Rehnovom prijedlogu, kojima veći dio slovenske politike nije zadovoljan te smatra da ih treba odbiti ili promijeniti, navode ponajprije to što se u nacrtu sporazuma o osnivanju arbitražnog suda ne spominje izrijekom "načelo pravičnosti", zatim to što se odvojeno navodi način rješavanja kopnene i morske granice, dok Slovenija smatra da se i kopnena i morska granica trebaju definirati u cjelini i po istim načelima i pravilima. Usto, mediji navode da je za Sloveniju upitan način i vremenski okvir deblokade hrvatskih pristupnih pregovora jer ponuđeni sporazum predviđa da će se to dogoditi odmah nakon potpisivanja sporazuma o arbitraži, a bez prethodne ratifikacije sporazuma u dvama parlamentima.

Usto, u Sloveniji se u tekstu Rehnova prijedloga problematizira predviđena mogućnost da tri od pet članova arbitražnog vijeća odredi predsjednik Međunarodnog suda u Haagu (ICJ), ako Slovenija i Hrvatska o imenima ta tri člana ne bi uspjele same postići dogovor. (hina/metro-portal)