Recikliranje - koristimo li ga dovoljno ili nismo svjesni vrijednosti smeća

Povijest recikliranja

Već prije pola stoljeća, na našim je prostorima bila razvijena kultura prikupljanja određenih vrsta otpada u svrhu recikliranja. Svi se sjećamo akcija prikupljanja starog papira u koje smo bili uključeni, školskih lekcija o tome da se sve otpadno staklo može i mora reciklirati. Ali digitalno je doba donijelo brojne promjene, u obliku mrežnih stranica, poput https://croatia-bonusesfinder.com/free-spins/, gdje je moguće prikupiti informacije o bonusima, promocijama i brojne podatke o online kasinima, slično kako se nekada prikupljao stari papir. Međutim, prikupljanje starog papira je, kao redovita školska aktivnost, otišlo u povijest.

Današnja situacija

U Republici Hrvatskoj propisano je odvajanje otpada, kako bi se koristan otpad koji se može reciklirati i ponovno iskoristiti, odvezao u za to namijenjene pogone, obradio i iskoristio kao reciklirana sirovina. Zabrinjavajuća je činjenica što su „zeleni otoci" u gradovima, prigradskim naseljima i selima rijetki, što brojne stanovnike odvraća od namjere pravilnog odlaganja otpada. U kućanstvima postoje namjenske kante ili vreće za papirnati i plastični otpad koji nije u sustavu recikliranja, kao i za mješoviti kućni otpad.

Kako kaže Tony Sloterman - vlasnik tvrtke Casino Bonuses Finder, bogatstvo se stvara pažljivim gospodarenjem onim što imaš, a problem je u tome što se građane ne stimulira u odvajanju otpada. Tako ispada da Vam je cijena odvoza otpada ista, bez obzira odvajate li ga ili ne. Odavno je problem i tzv. glomazni otpad koji se često nađe na ulici u gradskim naseljima, kao i električni otpad, odnosno, uređaji koje građani jednostavno nemaju gdje pravilno odložiti.

Recikliranje u Europi

U Europskoj uniji recikliranje se provodi već godinama te nije čudno što je postotak otpada koji se reciklira puno veći od onoga u Hrvatskoj. Ovako to izgleda u brojkama:

• Najviše otpada reciklira se u Njemačkoj. Prosječan stanovnik Njemačke godišnje proizvede 633 kg otpada, od čega se reciklira 428 kg.

• U Švicarskoj svaki stanovnik godišnje proizvede 706 kg otpada, od čega se reciklira 371 kg.

• Od 416 kg otpada, koliko svaki stanovnik Hrvatske proizvede na godišnjoj razini, reciklira se samo 98 kg.

• Slovenija reciklira 272 kg od 471 kg, koliko jedan Slovenac prosječno napravi u godini dana.

• Najmanje otpada proizvode državljani Rumunjske, samo 272 kg, od čega se reciklira samo 38 kg.

Korisna uporaba otpada

Osim ponovnog korištenja u obliku sirovine, za što se koriste plastika, metal, papir i staklo, postoje brojni načini iskorištavanja otpada. Tako, na primjer, Švedska daje poticaje za skupljanje otpada i za to ima mnoštvo odlagališta koja su svima dostupna. Šveđani smeće biološki tretiraju i pretvaraju ga u kompost, bioplin i gnojivo. Bioplin iz ovog procesa koristi se za grijanje, tako da je otpad maksimalno iskorišten. Kako nemaju dovoljno smeća za svoje potrebe, počeli su ga i uvoziti.

Beč je jedan od najpoznatijih gradova na starom kontinentu. Izraz „bečka škola" često se koristi kao sinonim za bonton i pristojnost. Ove osobine Beč razvija i dalje pa tako prednjači i u gospodarenju otpada. Svima je već poznato da se Bečani griju na vlastiti otpad, toplinskom energijom koja se dobiva iz spalionica. Dunav pročišćavaju energijom koju dobivaju iz otpadnog mulja koji se dobiva ovim procesom.

Mogućnosti koje se otvaraju pravilnim gospodarenjem otpadom su brojne i raznovrsne. Potrebno je tako malo da se otpad pretvori u toplinsku, električnu ili plinsku energiju te na taj način bude do kraja iskorišten. Električni aparati i elektronika koju bacamo u sebi sadrži i vrijedne, kao i plemenite metale, koje ne iskorištavamo. Želimo li budućim generacijama ostaviti ikakvu priliku za normalan život na jedinom planetu, moramo promijeniti svoj pristup i ponašanje. Kako i u kojem će smjeru ići Hrvatska, tek ćemo vidjeti.