Putinovo opravdanje invazije - provjera činjenica

Nakon tjedana napetosti u sukobu s Ukrajinom, Rusija je krenula u vojni pohod na svog južnog susjeda. Kratko uoči napada u četvrtak rano ujutro, ruski predsjednik Vladimir Putin se obratio javnosti i naveo razloge za napad koji je u njegovim očima zapravo čin obrane. Koliko je istine u Putinovim opravdanjima za invaziju? DW je provjerio neka od njih:

Prodiru li postrojbe NATO-a na ruske granice?

Tvrdnja: Putin govori o „proširenju NATO-a na istok, približavanju vojne infrastrukture prema granicama Rusije".

DW - provjera činjenica: Netočno

Ono što je ispravno: nakon sloma Sovjetskog Saveza je 14 zemalja istočne Europe bilo primljeno u NATO. Četiri od njih graniče s Rusijom. I Ukrajini je 2008. obećano članstvo ali je do daljnjeg stavljeno na led. Njemački kancelar Olaf Scholz je prije nekoliko dana u Moskvi rekao kako članstvo Ukrajine u NATO-u „nije tema" u dogledno vrijeme.

Istina je da je NATO u svojim istočnim članicama proveo pripreme za brzo premještanje postrojbi. No to je učinjeno tek nakon što je Putin 2014. okupirao Krim.

NATO se drži temeljnog dogovora s Rusijom iz 1997. o zabrani trajnog stacioniranja vojnika u novim članicama. No od 2016. NATO provodi redovito pregrupiranje postrojbi u baltičkim članicama i Poljskoj. Osim toga, ove postrojbe broje oko 5.000 vojnika tako da je tvrdnja da se radi o prijetnji Rusiji koja pod oružjem drži oko 850.000 vojnika nerealistična.

Neke zemlje unutar NATO-a međutim bilateralno surađuju tako da je u Rumunjskoj već instaliran antiraketni sustav Aegis Ashore koji može nositi i bojeve glave i u kratkom vremenu dosegnuti Rusiju. No Rusija je odbila ponudu NATO-a da sama u sklopu kontrole naoružanja provjerava jesu li zaista instalirane bojeve glave na ovaj proturaketni sustav.

Je li ruski napad zapravo čin obrane prema povelji Ujedinjenih naroda?

Tvrdnja: „Nije nam ostavljena nikakva druga mogućnost obraniti Rusiju i naš naroda osim one da sami napadnemo...republike Donbasa su od Rusije zatražile pomoć i u svezi s tim sam shodno Poglavlju 7 članku 51. Povelje UN-a donio odluku o pokretanju izvanredne vojne operacije", rekao je Putin.

DW provjera činjenica: Pogrešno

Ne stoji ni tvrdnja da se Rusija mora „obraniti" od Ukrajine niti da se pritom može pozivati na Povelju UN-a.

Rusija nije podnijela nikakve dokaze da Ukrajina priprema vojnu akciju protiv nje. Putinovo slanje vojnika u Donbas kao „mirovne postrojbe" je zapravo nastavak de facto ruske okupacije ovog područja na istoku zemlje. Posljednjih dana je uslijedila serija dokazano insceniranih napada ukrajinske strane na ciljeve u Donbasu koji su Putinu trebali poslužiti kao dokaz o ukrajinskoj agresiji. „Pravo na samoobranu uvjetuje prethodni napad protivne strane što se u slučaju Ukrajine nije dogodilo", kaže za DW Pia Fuhrhop s Njemačkog instituta za međunarodnu politiku i sigurnost.

Putinovoj tvrdnji kako se radi o obrani od ukrajinskog napada proturječi i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) koja već godinama na licu mjesta prati sukob. Ova organizacija Putinovo pozivanje na Povelju UN-a naziva „sramotnim".

Na kraju je i sam glavni tajnik UN-a António Guterres osudio napad i rekao kako on „nama veze s člankom 51. Povelje".

Je li u Ukrajini počinjen genocid?

Tvrdnja. Putin je svoju vojnu akciju opravdao i tvrdnjom da se rad o „zaštiti građana koji su već osam godina podvrgnuti teroru i genocidu".

DW provjera činjenica: Pogrešno.

Pojam genocid je definiran Konvencijom UN-a o genocidu iz 1948. kao „zločin namjernog istrebljenja neke nacionalne, etničke ili vjerske grupa ili pripadnika neke rase". Izvješća o zločinu ovakve vrste u Ukrajini nema iako su sve civilne žrtve od 2014. precizno registrirane. Ni misije OESS-s koje, i uz privolu Moskve, redovito vrše istrage u separatističkim područjima, nisu pronašle nikakve temelje za tvrdnje o genocidu.

Prema podacima UN-a iz 2021. je u sukobima u istočnoj Ukrajini do sada život izgubilo oko 3.000 civila. Prema izvještaju OESS-a najveći broj civilnih žrtava poginuo je u artiljerijskim napadima.

I za Piu Fuhrhop su Putinove tvrdnje o genocidu potpuno netočne. Prema njoj Putinu ionako nije stalo do činjenica jer u „jednom autoritativnom režimu kao što je Rusija ionako nema neovisnih medija koji mogu provjeriti predsjednikove tvrdnje".

Treba li Ukrajinu „de-nacificirati"?

Tvrdnja: Kako bi se zaustavio „genocid" Rusija se mora „potruditi oko demilitarizacije i de-nacifikacije" Ukrajine, tvrdi ruski predsjednik.

DW provjera činjenica: Pogrešno.

Putinova izjava je čista propaganda koju je već ponavljao nekoliko puta za koju međutim nema nikakvih temelja. Ruski predsjednik ovdje koristi pojam koji su saveznici nakon Drugog svjetskog rata koristili u Njemačkoj čije društvo je trebalo biti „očišćeno" od pripadnika nacionalsocijalističkog režima.

No stavljanje ovog pojma u konotaciju s Ukrajinom je potpuno pogrešno, smatra politolog Andreas Umland iz Štokholmskog centra za istočnoeuropske studije (SCEEUS). On ukazuje na to da je aktualni predsjednik Ukrajine Židov koji je na posljednjim izborima pobijedio jednog kandidata koji nije Židov.

Umland ukazuje na to da i u Ukrajini postoje desno ekstremne snage koje su, međutim, i u usporedbi s ostalim europskim zemljama, slabe. „Na posljednjim izborima je desno ekstremna stranka Jedinstveni front osvojila svega 2,15 posto glasova", kaže Umland.

Drugi analitičar ukazuju i na desno ekstremne snage u samoj Rusiji koje su snažnije nego u Ukrajini.

Na udaru kritika se našla jedna vojna postrojba s desno ekstremnom pozadinom koja je bila aktivna na početku sukoba u Donbasu. Ali ta grupa je, kako kaže Umland, uklopljena u postojeće jedinice nacionalne garde. Desno ekstremne grupe su minorna pojava u Ukrajini, zaključak je stručnjaka.