Procesuiranje ratnih zločina mora se provoditi dosljedno

Ističući kako je "Olujom" definitivno slomljena pobuna dijela Srba u Hrvatskoj i skršena samoproglašena Republika Srpska Krajina (RSK), udruge podsjećaju i na "crnu" stranu akcije, to jest palež, pljačku i ubojstva civila. Pozivajući se na istraživanje Hrvatskoga helsinškog odbora za ljudska prava, navode da je tada ubijeno više od 600 civila i spaljeno više od 22.000 kuća te da je - zbog straha i na nagovor krajinskih vlasti - Hrvatsku napustilo više od 150.000 njezinih stanovnika, uglavnom Srba.

"Njihov povratak bio je otežan zbog neuspostavljanja mjera sigurnosti i pravne države na tom dijelu teritorija Republike Hrvatske, zakašnjelog procesuiranja ratnih zločina, neučinkovitih programa povratka i presporih državnih gospodarskih mjera poticanja obnove. Sinergija navedenih elemenata rezultirala je trajnim iseljavanjem srpskog stanovništva s petine hrvatskog teritorija u mjeri koja ima učinke etničkog čišćenja", stoji u priopćenju nevladinih udruga koje podsjećaju na desetak neprocesuiranih slučajeva zločina u kojima je ubijeno na desetke civila u Golubiću i Mokrom Polju, mjestima u blizini Knina, Komiću u blizini Korenice, Gošiću i Varivodama, selima u blizini Kistanja, Kijanima, selu u blizini Gračaca, te u napadima na izbjegličku kolonu između Gline i Dvora.

"Procesuiranje ratnih zločina mora se provoditi dosljedno bez obzira na to tko je počinitelj a tko je žrtva jer zločin, ma čime on bio potaknut, nema ni naciju ni vjeru, nego samo obilježje zla i zato ničim ne može biti opravdan, kao što se ne može opravdati ni njegovo neprocesuiranje", navode udruge. Podsjećaju i na obvezu države da pravedno nadoknadi štetu svim stradalnicima i obiteljima žrtava. Pritom upozoravaju da obitelji ubijenih koji su tužili državu i tražili naknadu štete žive pod prijetnjom ovrhe zbog mogućeg plaćanja parničnih troškova.

Udruge podsjećaju da je Hrvatska snažno podupirala osnivanje Haaškog suda i njegov statut uvrstila u nacionalno zakonodavstvo te su tako i odluke tog suda sastavni dio njezina prava i moraju se poštovati. Udruge pozivaju na mirno i dostojanstveno prihvaćanje prvostupanjske presude bez obzira na njezin sadržaj.

Priopćenje su potpisali B.a.B.e., Centar za mir, nenasilje i ljudska prava, Centar za mirovne studije, Centar za građanske inicijative, Centar za žene žrtve rata, CERD, Delfin, Documenta, Domine, GONG, Građanski odbor za ljudska prava, HOMO, Inicijativa mladih za ljudska prava, Kuća ljudskih prava, Mreža za kulturnu suradnju i pomirenje - Rakun, Mreža mladih Hrvatske, Nansen dijalog centar, Rehabilitacijski centar za stres i traumu, Udruženje porodice "Protiv zaborava" te Drago Pilsel, Ljiljana Gherecke i Ana Kvesić.