« Biznis
objavljeno prije 9 mjeseci i 9 dana
KRIZA?

Prijeti li nam nova naftna kriza?

Napad Hamasa na Izrael izazvao je novi val nesigurnosti i na financijskim tržištima. Ekonomske posljedice eskalacije nasilja na Bliskom istoku su relativno male, ali kako će se odraziti na cijenu nafte?

Stiže nova naftna kriza?
Stiže nova naftna kriza? (Arhiva)
Više o

nafta

,

kriza

Na svjetskim burzama u slučaju izbijanja neke nove krize aktiviraju se dobro poznati mehanizmi. Tečajevi dionica (o)padaju, traže se sigurnije alternative za investicije, poput obveznica ili zlata. Tako je i sad, nakon napada palestinskog Hamasa na Izrael. Ponajprije na Londonskoj burzi i na tržištima vrijednosnih papira u SAD-u „topi" se vrijednost dionica izraelskih poduzeća, poput proizvođača čipova Tower Semiconductor, odnosno papiri onih firmi koje su dosta aktivne u regiji Bliskog istoka.

Gubici koji je zabilježio DAX (najvažniji njemački burzovni indeks, nap. red.) također su posljedica velikog napada militantno-islamističkog Hamasa. Ipak analitičar Chris-Oliver Schickentanz iz tvrtke Capitell Vermögensmanagement smatra da će izravne ekonomske posljedice biti ograničene: „Trgovinske veze doista postoje, ali kada pogledate njihov udio u bilanci, onda se radi o decimali", kaže Schickentanz. „Za velike kompanije to znači da neće biti neposrednih gubitaka."

Osveta protiv Irana?

Njemačka je doduše za Izrael jedan od najvažnijih trgovinskih partnera. Na drugoj strani, kada je riječ o najvažnijim njemačkim trgovinskim partnerima u svijetu, Izrael se nalazi tek na 45. mjestu. Indirektno su ekonomske posljedice ipak znatno dramatičnije, nafta je već u ponedjeljak (9.10.) znatno poskupjela. A skupa sirova nafta znači da rastu troškovi proizvodnje i transporta, i to se odmah manifestiralo i na burzama - tečajevi dionica avio-kompanija su pali, ali i ne samo njihovi.

„Tržište nafte reagira, zato što se taj konflikt naravno događa u regiji u kojoj se nalaze važne zemlje koje eksploatiraju naftu", objašnjava Moritz Krämer, stručnjak za tržište nafte u banci LBBW (Landesbank Baden-Württemberg). „Rizik o kojem trenutno diskutiraju brojni trgovci je pitanje hoće li se Izrael možda odlučiti na osvetu direktno protiv Irana, s obzirom na to da se smatra kako ta zemlja stoji iza Hamasovih napada."

A u tom bi se slučaju ovaj konflikt proširio cijelom regijom Bliskog i Srednjeg istoka. Morske blokade bi mogle spriječiti trgovinu preko Hormuškog tjesnaca, a upravo je to jedna od najvažnijih žila kucavica svjetskog transporta nafte. Moguće su i druge trgovinske blokade, s ciljem da se oslabi trgovinsku moć zemalja u izraelskom susjedstvu. To je upravo jedan od razloga zbog čega je početkom ovog tjedna znatno pala vrijednosti državnih obveznica Jordana ili Egipta.

Ovisnost o nafti OPEC-a?

Mnoge je trgovce novi razvoj događaja sigurno podsjetio na ono što se zbivalo prije 50 godina, kada je OPEC zavrnuo naftnu slavinu, te tako isprovocirao globalnu naftnu krizu. I danas je zamisliv jedan takav embargo, no Moritz Krämer smatra da to u ovoj situaciji ipak nije vjerojatan scenarij: „Sveukupno gledajući bi taj potez teže pogodio zemlje izvoznice nafte nego njihove mušterije, a embargo bi samo utjecao na to da zemlje uvoznice pojačaju napore u smanjivanju ovisnosti o nafti."

Osim toga svijet je danas puno manje ovisan o OPEC-ovoj nafti nego prije pola stoljeća. I druge zemlje su u međuvremenu jaki konkurenti OPEC-ovim članicama - zemlje poput Norveške, Velike Britanije ili SAD-a, zemlje koja je danas po pitanju nafte samodostatna.

Njemačke firme zarađuju na pomoći Palestincima

Ono što je i dalje činjenica je da palestinska područja umnogome ovise o inozemnim novčanim transferima. EU, pa i Njemačka, u međuvremenu su obustavili slanje financijske pomoći (s iznimkom humanitarne, nap. red.), potez na koji financijski strateg Chris-Oliver Schickentanz gleda kritično. On napominje da se na tu pomoć mora gledati iz dva ugla: „Na jednoj strani novac ide i teroristima. Ali na drugoj strani je potrebito civilno palestinsko stanovništvo, ljudi kojima je nužno potrebna ta pomoć."

EU je po vlastitim navodima do sada bio najveći svjetski donator palestinskih autonomnih područja. Europska novčana pomoć je na palestinskim područjima uglavnom korištena za financiranje infrastrukturnih projekata, na kojima su (g)radile i njemačke firme - firme koje su na tim projektima dakle i zarađivale. Već odavno se mogu čuti kritike kako je novac iz donacija bio korišten i za pružanje financijske pomoći obiteljima onih Palestinaca koji su bili ubijeni od strane Izraelaca.

Piše: Stefan Wolff, ARD
12.10.2023. 07:57:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    12.10.2023. 09:03
    da nazalost
  2. avatar
    armando
    12.10.2023. 09:03
    da nazalost
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh