Predstavnički dom donio zakon o klimatskim promjenama

Duboko podijeljeni Predstavnički dom američkog Kongresa u petak je tijesnom većinom glasova prihvatio zakon o klimatskim promjenama, koji dugoročno treba smanjiti ispuštanje stakleničkih plinova u SAD-u, najvećem svjetskom zagađivaču atmosfere koji troši 25 posto svjetske proizvodnje nafte, a polovicu struje osigurava iz termoelektrana na ugljen.

Zakon je izglasan praktično bez podrške republikanskih kongresnika s 219 glasova za i 212 protiv. Izglasavanju je prethodilo višemjesečno pregovaranje, ulagivanje, 'zavrtanje ruku' i razne druge metode lobiranja kojima se pridobivalo demokrate nesklone podršci ovog, za Bijelu kuću prioritetnog, zakona.

Novim zakonom emisija stakleničkih plinova u SAD-u trebala bi biti smanjena za 17 posto do 2020. godine, te za 83 posto do 2050. godine, kroz 'cap-and-trade' program kvota, prema kojem će tvrtke kupovati i prodavati kredite emisije plinova, a među ostalim propisuje elektroenergetskim tvrtkama da veće količine energije nabavljaju iz obnovljivih izvora. Zakon je ambiciozniji od prvotnog prijedloga Obamine administracije u kojem se spominjalo smanjenje emisije za 14 posto do 2020., te za 80 posto do 2050.

Zakon je izglasan u Predstavničkom domu, dan nakon što je predsjednik Obama uputio hitan poziv za usvajanje zakona koji je jedan od ključnih testova njegove mlade administracije. Predsjednik je ustvrdio kako će zakon omogućiti preobrazbu američkog gospodarstva prema uporabi čiste energije i omogućiti stvaranje milijuna radnih mjesta.

Umjereni i konzervativni demokrati požalili su se u raspravi da primaju brojne pozive iz svojih izbornih jedinica u kojima se traži da glasuju protiv zakona, jer će njegove odredbe dodatno opteretiti gospodarstvo, usred najteže recesije. Republikanci su isticali da će zakon imati teške posljedice za industrijsku bazu SAD-a, jer će industrije zagađivače prisiliti na preseljenje proizvodnje u zemlje s nižim standardima zaštite okoliša. Kongresni ured za proračun i Agencija za zaštitu okoliša izračunali su da će zakon povećati cijenu energije za prosječno kućanstvo za 175, odnosno 110 dolara godišnje. Nakon izglasavanja u Predstavničkom domu, zakon čeka neizvjesna budućnost u Senatu čiji su demokratski čelnici odgodili predstavljanje svoje verzije zakona.

Izvor: Hina