Prednosti i mane Wikipedije

DW: Kako Vi kao komunikolog koristite Wikipediju?

Rudolf Stöber: Koristim Wikipediju prije svega kao proširenje mojih istraživanja i da bih našao poticaje koje mogu produbiti.

Kakve rezerve imate kada je riječ o kvaliteti, pouzdanosti i mogućem nedostatku vjerodostojnosti?

Na to ne mogu odgovoriti općenito, to jako ovisi od tematskog konteksta. Tekstove koji se tiču općeg političkog diskursa, na primjer izbjegličke krize, treba uzimati s rezervom. Ali ipak možete pogledati i kako su izgledale prethodne verzije teksta. U osnovi je Wikipedija dobar leksikon. No, sa znanstvene točke gledišta nije dobro što neki studenti, pa čak i neki moji kolege, smatraju da im je ona dovoljna za bavljenje znanošću. To je veliki nesporazum.

Znači li to da Wikipediju treba dopunjavati drugim izvorima?

To se mora. Wikipedija je leksikon. A zadatak leksikona je predstavljanje određenog stanja komprimiranog znanja. To Wikipedija radi sasvim pristojno - uz izvjesne nedostatke. Jer, tendencija je da se tekstovi stalno povećavaju. Tu bih želio preciznije i kraće informacije. Leksikoni nude sažetak znanja o stvarima o kojima znate vrlo malo ili ne znate ništa - oni nemaju veze s glavnim zadatkom znanosti da postavlja pitanja i probleme. Oni odgovaraju na pitanja o činjeničnom znaju (što je što), ali ne i o problemski orijentiranom znanju o metodama (kako).

Koje su po Vama najveće sadržajne slabosti Wikipedije?

Mogu reći da je upravo moje područje - znanost o komunikaciji - slabo zastupljeno. Mojim kolegama, kada je riječ o procedurama održavanja kvalitete, tu nedostaje razina kakav imaju znanstvene publikacije. Čini nam se da o nama sude ljudi koji nisu specijalisti. Zbog toga su mnogi znanstvenici iz moje struke suzdržani, a ja pretpostavljam da je tako i na drugim područjima. A to me legitimira da ukažem studentima da postoje i stručni leksikoni, kao i časopisi i knjige.

Wikipedija nije samo platforma za širenje znanja, već je ponekad i poprište borbi oko korektnog predstavljanja i interpretacija. Kako Vi ocjenjujete to hrvanje oko istine?

Velika prednost Wikipedije je u tome što se vide i prethodne verzije teksta. Ta transparentnost je pozitivna i ona čini Wikipediju zanimljivom za moju znanost. No principijelno gledano, dnevna aktualnost nije primjerena jednom leksikonu. Mogućnost tog leksikona da obrađuje i najaktualnije stvari je istovremeno i uzrok njegove slabosti. Ali to se ne može promijeniti.

Wikipedija prenosi da je objavila 37 milijuna članaka na gotovo 300 jezika. U SAD-u je ovaj internetski leksikon na šestom, a u Njemačkoj na sedmom mjestu liste najposjećenijih internetskih adresa. I pored toga Wikipedija je stalno na meti optužbi da je podložna vandalizmu i sadržajnom utjecaju firmi i organizacija. Što kažete o tome?

U Njemačkoj se portal Wikipedija otvara više od milijardu puta mjesečno. I dok Wikipedija s razvijenim jedrima plovi internetom, ponos njemačke enciklopedistike, Brockhaus, polako tone. Je li Vam žao zbog toga?To nisam statistički provjerio, ali to je problem koji je nerješiv: postoje autori čiji se pravi identitet ne zna i koji u Wikipediju ugrađuju PR tekstove. To rade rafinirano pa se njihov postupak ne može brzo otkriti. Mislim da je to problem koji proizlazi iz strukture otvorene zajednice i ne može se riješiti. Ali to je povremeno vrlo krupan problem; ako pogledate što je pisano o pojedinim političarima, vidjet ćete da je tu bilo pravih „uređivačkih ratova". Tako je bilo s tekstovima o Ukrajini na engleskoj Wikipediji. Kad god vidite da je neki članak često mijenjan, postat će vam jasno: to je problematičan tekst.

Da, zbog sažetosti i preciznosti ranije leksikografije. Za žaljenje je to što su Brockhaus i Encyclopedia Britannica nestali. Ti leksikoni su imali fino podijeljen sustav različitih dužina tekstova, već prema njihovoj važnosti. Naravno, kao protuargument može se reći i da se značaj zajednice na internetu ne smije podcjenjivati.