Prije 40 godina prvi je čovjek stupio na Mjesec

Danas se obilježava 40 godina od povijesnog prvog ljudskog spuštanja na Mjesec, američkih astronauta misije Apollo 11, jednog od najdojmljivijih događaja 20. stoljeća koji je u televizijskom i radijskom prijenosu pratilo oko 600 milijuna ljudi.

Tog 20. srpnja 1969., u 16.18 sati po istočnoameričkom vremenu, isprekidani glas Neila Armstronga, zapovjednika misije Apollo 11, objavio je ushićenoj publici na Zemlji: "Houston, ovdje Baza Mir. Eagle je sletio", uz erupciju oduševljenja u kontroli misije.

Improvizirajući i ručno upravljajući lunarnim modulom Eagle, Armstrong ga je spustio u području nazvanom More mira, izbjegavajući brojno stijenje. U zadnjim sekundama spuštanja, kompjutor Eaglea oglasio je alarm koji se kasnije pokazao greškom, a kada je letjelica sletjela, ostalo je goriva za samo 30 sekundi leta, navodi američka svemirska agencija NASA u prigodnom osvrtu na svojoj web stranici. Armstrong je poslije priznao da ga je najviše brinulo spuštanje zbog "golemih nepoznanica i tisuću stvari na koje je trebalo paziti".

Nedugo zatim, Armstrong je postao prvi čovjek koji je stupio na drugo svemirsko tijelo. Spustivši se ljestvama iz kabine modula, zakoračio je u sivu prašinu Mjeseca uz glasovitu rečenicu: "Ovo je mali korak za čovjeka, ali divovski skok za čovječanstvo".

Uskoro mu se pridružio Edwin "Buzz" Aldrin, opisavši mjesečevu površinu kao "veličanstvenu pustoš".

Armstrog i Aldrin dva i pol su sata istraživali mjesečevu površinu, prikupljali uzorke i uzimali fotografije. Za sobom su ostavili američku zastavu, spomen na poginulu posadu Apolla 1, te spomen ploču na jednoj od nogu donjeg stadija Eaglea, s tekstom: "Ovdje su ljudi s planeta Zemlje prvi puta nogom stupili na Mjesec. Srpanj 1969. A.D. Došli smo u miru ispred cijelog čovječanstva".

Dvojica astronauta potom su uzletjela s gornjim stadijem Eaglea i spojili se zapovjednim modulom Columbia, u kojem je treći član posede Apolla 11 Michael Collins, kružio u orbiti oko Mjeseca.

U Tihi ocean kod Havaja spustili su se 24. srpnja, ispunivši obećanje predsjednika Johna F. Kennedya iz 1962. da će čovjek do kraja tog desetljeća stupiti na Mjesec.

Misija Apolla 11 počela je 16. srpnja lansiranjem iz Svemirskog centra Kennedy na Floridi, na divovskoj raketi nosaču Saturn V, do danas najvećoj i najmoćnijoj raketi za svemirske letove, visokoj 110 metara i snage potiska od 3350 tona. Nakon jedne i pol orbite oko Zemlje, Apollo 11 kreće prema Mjesecu udaljenom 384 tisuće kilometara, u čiju orbitu stiže tri dana kasnije. Idućega dana, Armstrong i Aldrin odvajaju se u lunarnom modulu Eagle i počinju sa spuštanjem.

Nakon Apolla 11, u iduće tri i pol godine, još je 10 američkih astronauta koračalo Mjesecom, do posljednje misije Apolla 17 u prosincu 1972., što je zadnji puta da su ljudi putovali svemirom izvan zemljine orbite.

Američka utrka za spuštanje na Mjesec počela je sa strahom da su ih Rusi već nadmašili u svemiru, nakon što je u travnju 1961. ruski kozmonaut Juri Gagarin postao prvi čovjek u svemiru.

Kongres je odobrio izdvajanje oko šest milijarda dolara godišnje za program Apollo, ukupno 25 milijarda, što je ekvivalent za današnjih 140 milijarda, kako bi SAD prestigao SSSR na Mjesecu, a možda i na Marsu.

Rat u Vijetnamu, recesija i program suzbijanja siromaštva, učinili su istraživanje Mjeseca luksuzom i program Apollo je okončan.

Izvor: Hina