Prašina - izvor ozbiljnih zdravstvenih tegoba

Ako se okrenete malo oko sebe uoči će te tanki, a negdje i mjestimično prst debeli pokrivač koji se nadvio nad vašim kućnim inventarom. Ma koliko često brisali dosadnu prašinu ona se opetovano vrača, a nakon samo pet minuta sve se vraća na staro i tako u beskonačnost.

No, da bi se uspješno borili protiv prašine, koja može biti opasna po zdravlje pogotovo kod osoba koji su na nju alergični, moramo shvatiti što je ustvari ona.

Prašina u kućanstvu se sastoji od malenih čestica biološkog i ne biološkog podrijetla koje dolazi iz vana, te nastaje kao nusprodukt našeg življenja u prostoru. Oko 60 posto prašine u kućanstvu je prljavština koju smo unijeli na obuči ili koja se nalazila na šapama naših ljubimaca. Ostalih 40 otpada na nusprodukte življenja, poput stanica kože, dlake ljubimaca, nusprodukta insekata, te tkanine s tepiha.

Svako kućanstvo ima svoje profil prašine koji ovisi o podneblju i naseljenosti. Kućanstva u gradovima imaju više prašine koje su nastale izgaranjem fosilnih goriva, a u ruralnim krajevima ona je većinom nastala od čestica zemlje.

Opasnost koja vreba

Prašina može biti dom mnogim organizmima, poput bakterija, pljesni te grinjama koje se hrane mrtvim stanicama kože, a mogu izazvati snažne alergijske reakcije. Šokantna podatak je da u jednom gramu prašine može živjeti i do 500 grinja čiji izmet je glavni uzrok alergijama na prašinu. Istraživanja su pokazali da ljudi koji žive u okolišu sa velikom koncentracijom čestica prašine češće obolijevaju od astme .

Iako neki znanstvenici tvrde da je prašina vrlo korisna kako bi se što bolje razvio imunitet i smanjila mogućnost od razvijanja alergija, drugi smatraju da ona može biti opasna po zdravlje, te čak uzrokovati smrt. Prema istraživanju harvardskog sveučilišta sitne čestice prašine, ne veće od 2,5 mikrona, mogu ući u ljudski krvotok, te uzrokovati razne kardiovaskularne probleme, a čak i srčani udar.

Veće čestice, one koje vidimo, mogu izazvati jake alergijske reakcije i smrt od anafilaktičkog šoka. Najveća opasnost nam prijeti ne od udisaja prašine nego da progutamo čestice, a najrizičnija skupina su upravo mala djeca koja sve stavljaju u usta.

Borba protiv prašine

Iako je prašinu nemoguće iskorijeniti postoje mnogi načini, zahvaljujući razvoju znanosti i tehnologije, koji će nam pomoći da barem smanjimo njenu koncentraciju. Za početak bi trebali prije svakoga ulaska u stambeni prostor obrisati noge na otiraču, a još bolje rješenje bi bilo da se izujete prije nego što uđete u kuću.

Trebalo bi vrata i prozore što bolje izolirati da zadržite čestice iz okoline van vašeg stambenog prostora. Sve više i više kućanstava ima klimatizacijske uređaje, pa ako ih posjedujete čistite ih što češće kako bi spriječili nakupljanje prašina i razvoj bakterija.

Što češće čistite stan, po mogućnosti  koristite usisavače sa HEP-a filtrima jer zaustavljaju i najsitnije čestice prašine. Što je više članova kućanstva, te ako imate ljubimca potrebno je što češće usisavati, preporuča se nekoliko puta tjednom. A kako bi osigurali što veću čistoću stambenog prostora, podove brišite poslije svakoga usisavanja po mogućnošću s preparatima koji su testirani da privlače čestice prašine. Kada brišete prašinu počnite od najviših stvari, pa prema dole.