Pouke iz debakla u Afganistanu

Pad Afganistana u ruke talibana „najvažniji je geopolitički događaj od aneksije Krima", rekao je Josep Borrell nakon kriznog sastanka s ministrima vanjskih poslova Europske unije. On je dodao da su njegovi kolegice i kolege bili vrlo jasni kada su opisivali događaje i posljedice. Doduše, jedine riječi kritike koje je uputio na adresu SAD-a glasile su: „To se moglo i bolje odraditi".

Geopolitičke pouke

Čovjek se mora zapitati, nastavio je Borrell, kakav smisao je imao pokušaj uspostavljanja države u Afganistanu ako su nakon svega afganistanska vojska i vlada imale tako „ograničene sposobnosti pružanja otpora". Bila je to jedna od rijetkih ironičnih opaski šefa diplomacije EU: vlada i vojska su se predali u roku od samo nekoliko dana. Borrell je nakon dramatičnih događaja proteklih dana konstatirao da uspostavljanje jedne države ima smisla samo ako to iskreno podržava i njezin narod.

Sada, kaže on, valja učiti iz onoga što se dogodilo i pogledati u lice budućnosti. Po Borrellovim riječima, počinjene su greške, pa i u procjenama sposobnosti afganistanske vojske. Svi su bili iznenađeni njezinom nemoći nakon što je dobila tako veliku pomoć - tim riječima je očito ciljao na optimistične izvještaje SAD-a. Ali, na novinarsko pitanje o tome raspolažu li misije EU-a na licu mjesta vlastitim, boljim saznanjima - nije bilo odgovora.

Jedna od posljedica po EU je da će sada zbog budućnosti regije Unija morati više pozabaviti zemljama u okruženju Afganistana - kao što su Rusija, Turska, Indija, Pakistan i Kina. „Pokrenut ćemo sve naše poluge", obećao je glavni diplomat EU-a, ali bez daljnjih objašnjenja.

Evakuacije imaju prioritet

Situaciju u Afganistanu je teško procijeniti i zato evakuacija pomagača ima prioritet, nastavio je Borrell: oko 400 ljudi je radilo za Europsku uniju i teško je sve njih sigurno dovesti do aerodroma u Kabulu. Španjolska je ponudila prihvat tih ljudi, Italija želi organizirati letove, a Francuska bi se mogla pobrinuti oko vojne sigurnosti. Sve ostale evakuacije tisuća pomagača NATO-a, pripadnika nevladinih organizacija, novinara i drugih zapadnih organizacija će biti u nadležnosti dotičnih zemalja.

Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas je već stavio do znanja da i prebacivanje afganistanskih pomagača na kabulski aerodrom predstavlja problem. Strani državljani taj problem nemaju, ali talibani još nisu dali signal da će na kontrolnim točkama i Afganistance puštati da prođu do zračne luke. Ministar je rekao da se na tome upravo radi, u suradnji s drugim državama. On je odbacio optužbe da je njemačko veleposlanstvo u Kabulu prekasno reagiralo. Ono je još u petak smatralo da je situacija sigurna, kaže Maas.

Kako se odnositi prema talibanima?

Kako bi se osigurale evakuacije, mora se uspostaviti kontakt s talibanima, kaže šef diplomacije EU-a Borrell: „Talibani su dobili rat, prema tome, moramo razgovarati s njima". To je, kaže, potrebno da bi se spriječila humanitarna kriza, ali i val izbjeglica. To su strahovi koje imaju i neke zemlje EU-a. Francuski predsjednik je u ponedjeljak navečer na televiziji rekao: „Moramo se zaštititi od neregularnih izbjegličkih valova". Italija, Španjolska, Cipar, Malta i Grčka su zatražile održavanje izvanredne sjednice ministara unutarnjih poslova EU-a o toj temi.

I njemačka vlada naglašava da bi izbjeglice iz Afganistana trebale biti smještene najprije u susjedne zemlje i da zato treba pružiti podršku Iranu ili Pakistanu. U obje zemlje, doduše, žive već milijuni afganistanskih izbjeglica i tamo više nema spremnosti za prihvat novih prognanika.

Osim toga, EU će priznati talibansku vladu samo ako ona bude ispunjavala potrebne uvjete, na primjer, ako bude poštivala prava žena i općenito ljudska prava. Josep Borrell želi napraviti jasnu razliku između poslovnih i nužnih kontakata s novim vlastodršcima - i diplomatskog priznanja. O ovom drugom trenutno ne može biti govora, dodaje.

Predstavnik EU-a smatra da Afganistanu predstoje mračni mjeseci: proizvodnja prehrambenih namirnica će i zbog klimatskih problema biti teška, i Europa će po njegovom mišljenju morati slati još više humanitarne pomoći nego do sada. Borrella su u Bruxellesu novinari pitali i smatra li on da su se talibani promijenili - kako su oni to sami tvrdili na konferenciji za medije u Kabulu. „Izgledaju isto kao prije i govore loš engleski", našalio se Španjolac. To valjda znači: ne.

Kriva je afganistanska vlada

I u redovima NATO-a vlada loše raspoloženje. Glavni tajnik Jens Stoltenberg govori o greškama i poukama koje iz njih treba izvući. Ali, glavnog krivca za aktualnu „tragediju" vidi u bivšem afganistanskom rukovodstvu. „Ono nije pružilo otpor talibanima niti je pronašlo mirno rješenje koje je Afganistancima preko potrebno". NATO nikada nije planirao ostati u toj zemlji zauvijek, nastavio je Stoltenberg, dodavši da je namjera bila da se nakon borbe protiv terora uspostavi država koja bi bila sposobna funkcionirati.

„Brzina kojom je došlo do sloma bila je iznenađenje", naglašava Stoltenberg. Ali, kaže i da je situacija još „fluidna" i da se ne može reći kakvu vladu će imati Afganistan. On poručuje vlastodršcima da omoguće evakuacije i napuštanje zemlje svima onima koji to žele.

„NATO nije bez odgovornosti, mora se naučiti lekcija", izjavio je Stoltenberg. Međutim, on kao najviši politički predstavnik vojnog saveza ne može otvoreno kritizirati politiku najvećeg člana NATO-a, a to je SAD. Iza kulisa se, doduše, već mjesecima postavlja pitanje zašto Washington nije bolje koordinirao svoje akcije s drugim partnerima i zašto ih nije uključio i u proces odlučivanja. Sada sve države NATO-a moraju snositi dramatične posljedice jednostrane odluke o povlačenju.

Glavni tajnik NATO-a je na kraju rekao i da će dolaskom talibana na vlast međunarodni terorizam ponovo postati prijetnja zbog koje NATO mora ostati „budan" i boriti se protiv nje.