Posrnule banke više neće spašavati porezni obveznici

Prema proljetos postignutom dogovoru zakonodavaca u EU-u, banke u svih 28 država EU-a morat će u nacionalne fondove za sanaciju i likvidaciju banaka izdvojiti najmanje jedan posto vrijednosti ukupnih depozita. U EU-u procjenjuju da banke drže depozite u vrijednosti gotovo 7.000 milijardi eura, piše danas europski informativni portal EUobserver.

Sredstva iz nacionalnih fondova potom bi postupno tijekom idućih osam godina bila objedinjena u zajedničkom europskom fondu za sanaciju banaka čija se vrijednost procjenjuje na 55 milijardi eura.

Zakonodavci žele spriječiti reprizu 2008. i 2009., kada su banke u vrijeme financijske krize masovno spašavane novcem poreznih obveznika. Riječ je o propisima koji su dio europske direktive o likvidaciji banaka u slučaju da postanu insolventne, odnosno da zapadnu u teškoće.

Po novim bi propisima dioničari prvi snosili teret gubitaka, a tek nakon toga banke će moći posegnuti za novcem iz nacionalnih fondova za sanaciju i likvidaciju. Tek ako se ta sredstva pokažu nedostatnima, vlade će moći posegnuti za novcem poreznih obveznika.

Najveći teret troškova snosit će velike banke, dok će se od malih institucija zahtijevati da tek plate paušalni iznos koji bi se izračunao u skladu s njihovom veličinom, uz uvjet da imaju depozite manje od 300 milijuna eura i aktivu manju od milijarde eura.

U Europskoj komisiji predlažu da velike banke, na koje otpada 85 posto ukupne vrijednosti bankovne imovine u 28-članom bloku, preuzmu na sebe financiranje 90 posto tereta financiranja zajedničkog fonda, dok bi male banke, na koje otpada jedan posto ukupne aktive, trebale financirati oko 0,3 posto od ukupnog iznosa doprinosa. Većina najvećih banaka u EU nalazi se u Britaniji i Francuskoj, napominje europski informativni portal.