Tiskanje novca donosi više štete nego koristi

Deutsche Welle: Profesore Balcerowicz, je li prošla kriza u Europi?

Leszek Balcerowicz: Nije riječ o krizi u Europi, već samo o krizi u pojedinim europskim državama. I to u onima s lošom gospodarskom politikom. Za druge države nije problem ako se loša gospospodarska politika provodi u samo jednoj državi. Iako se u okviru mjera spašavanja uložilo puno novaca u Grčku, to je relativno mala država u uspordbi s Francuskom ili Italijom. Osim toga, ne postoje europska rješenja za pojedine države i njihove probleme. U svakoj od tih država mora postojati dovoljno ljudi koji pronalaze i provode odgovorajuća rješenja. Francuzi moraju sami riješiti svoje probleme, isto tako Talijani i Poljaci. Ovdje želim naglasiti, koliko je pritom važno civilno društvo. Zbog toga se u Poljskoj trenutno zalažem na tom području.

Kao predsjednik Poljske narodne banke sjedili ste neko vrijeme u nadzornom odboru Europske središnje banke. Kako ocjenjujete trenutnu politiku ove financijske institucije?

Ja nisam zagovornik dugoročnog povećanja količine novca. Smatram da smo dosegnuli točku u kojoj nam to donosi više troškova nego dobiti. Osim toga, vrijeme je da se prestane oponašati politika FED-a (Federal Reserve - Središnja banka SAD-a).

Kakve gospodarske posljedice za Europu može imati rusko-ukrajinski sukob?

Važnije su geopolitičke posljedice. Ne postoji siguran odgovor na ono što je Vladimir Putin učinio. Poseban rizik nastaje onda kada se predugo čeka sa sankcijama ili reakcijama, ili kada su preslabe. To je poziv za daljnje agresije. Mislim da velike države Zapada moraju učiniti više nego do sada, da se jasno pokaže kako se agresija ne isplati.

Prije 25 godina Vaš je plan reformi od komunistički gospodarsko uništene Poljske stvorio uzor mnogim zemljama srednje, istočne pa čak i južne Europe. U čemu je tajna da je Polska još uvijek jedna od vodećih gospodarskih zemalja, dok druge zemlje kojima je Poljska uzor, kao što su Bugarska i Rumunjska, imaju ogromne probleme?

Situacija je drugačija i neke su države poput Estonije provele i radilkalnije reforme. Druge su države puno nadoknadile, kao Slovačka, koju je bivši predsjednik Vlade Mikulas Dziurinda unutar osam godina još obuhvatnije reformirao, nego što se to učinilo u Poljskoj. Općenito se može reći da se u svakoj državi može puno napraviti, kada se nađe grupa kompetentnih ljudi koja ima političku potporu i koja zna što treba napraviti. Naravno, Poljska je bila prva država koja je krenula putem reformi, i taj se put pokazao ispravnim. Ipak, ima i drugih država, na koje se može ugledati.

Malo iznenađuje da ste Vi, kao vodeći europski ekonomist, osnovali zakladu za promicanje civilnog društva i da se za to zalažete.

Hoće li se i koliko brzo jedna država gospodarski razvijati, ovisi u svakoj državi o tome, koliko će ljudi paziti na političare, kako ne bi glumili Djedove Božićnjake i popuštali pred lobističkim skupinama. U svakoj državi svijeta nedostaje takvih angažiranih građana, a previše je skupina, koje vrše pritisak na političare. Ja pokušavam smanjiti taj jaz.

Leszek Balcerowicz je poljski ekonomist i liberalni poličar. Kao ministar financija Vlade"Solidarnosc" Tadeusza Mazowieckog, Jana Krzysztofa Bieleckog i Jerzyja Buzeka, uveo je u Polsjkoj radikalan reformski plan, koji je postao poznat pod njegovim imenom. S time je socijoalističko plansko gospodarstvo svoje države pretvorio u tržišno gospodarstvo. Od 2001. do 2007. bio je predsjednik Poljske narodne banke.