« Život
objavljeno prije 8 godina i 7 mjeseci
IN VINO VERITAS

Pet "činjenica" o ljudskom mozgu koje su potpune laži

Alkohol ipak ne ubija vaše moždane stanice (iako ubija sve drugo), a čudni komentari vašeg djeda koje ne razumijete nisu posljedica isključivo staračke demencije, kako ste mislili

Fotografija vijesti
Više o

pamćenje

,

moždane stanice

,

inteligencija

,

ljudski mozak

,

alkohol zdravlje

Nakon više od stoljeća ozbiljnih znanstvenih istraživanja, ljudi još uvijek znaju vrlo malo o organu koji nas izdvaja iz skupine svih ostalih živih bića na planetu. S druge strane, u znanstvenim i manje znanstvenim člancima redovito možemo pročitati i različite „činjenice" o našem mozgu, od kojih su mnoge potpuno pogrešne. Humoristični portal Cracked.com donosi popis najčešćih pogrešnih tvrdnji o ljudskom umu, a mi vam prenosimo najbolje od njih.

Alkohol uništava naše moždane stanice

Svaka piva koju popijemo nepovratno uništava tisuće naših moždanih stanica, što se kroz godine i godine upornog pijančevanja polako pretvori u višemilijunski broj, kaže ovaj vrlo česti mit, koji se prodaje pod znanstvenu činjenicu. Nema sumnje da velike količine alkohola kroz duži vremenski period imaju iznimno negativan utjecaj na cijeli niz organa u našem tijelu, ali mozak jednostavno nije jedan od njih.

Unatoč tomu što je stvarno jednostavno pomisliti, nakon što ugledate jako pijanu osobu, kako alkohol uništava mozak, znanstvenici tvrde drukčije. Ne postoji niti jedan dokaz da alkohol trajno šteti vašem mozgu. Za katastrofalan zadah iz usta, užasne pijane ulete i žuljeve na rukama dok se „držite za pod da ne padnete" ne odgovaramo.

Broj moždanih stanica je ograničen

Ova „činjenica" odlično se naslanja na prethodni mit. Različiti „stručnjaci" koje možete sresti u birtiji ili na raznoraznim forumima za pretjerano brižne i profesionalne roditelje tvrdit će kako je, kad ih jednom izgubite, nemoguće nadoknaditi sve one stanice koje je ubilo redovito alkoholiziranje. Kao i u prethodnom slučaju, i ovdje se radi o nečemu što jednostavno nije istina, da izbjegnemo pribjegavanje pogrdnijim izrazima. Istraživanja provedena u posljednjih 15 godina dokazala su da je naš mozak, među ostalim, sastavljen i od matičnih stanica, istih onih koje su zaslužne za stvaranje tkiva i organa u beba dok rastu u majčinoj utrobi.

Isto tako, ljudski je mozak sposoban popraviti svoje oštećene dijelove, ali i premjestiti funkcije jednog dijela na drugi svoj dio, što se najbolje vidi kod ljudi koji nakon neke ozljede opet nauče govoriti ili čitati. Ovo nikako nije poziv da ga počnete utapati u nepreglednim količinama omiljenog pića, ali za svoje se moždane stanice ne trebate bojati.

Droge poput ecstasya stvaraju rupe u mozgu

Ovo je „strašenje" bilo iznimno popularno kasnih devedesetih, kada su brojne televizije, poput MTV-a, prikazivale usporedne slike mozgova zdrave osobe i one koja godinama koristi ecstasy, čiji je mozak redovito izgledao poput švicarskog sira ili spužve. Kako to već ide, u lov na vještice uključila se i slavna Oprah Winfrey, nakon čega je cijeli svijet ostao užasnut potencijalnim spužvastim mozgovima, do tada naivno vjerujući da njihovi klinci na partyjima konzumiraju isključivo Coca colu.

Desetak godina nakon što je ecstasy prestao zanimati ikoga bitnog, znanstvenici su otkrili kako su slike prikazivane prije 10 godina potpuno krivo protumačene, budući da se tamo nije radilo ni o kakvim rupama u mozgu, već o potpuno normalnim područjima manjeg protoka krvi, kakve ima svatko od nas. Nedavno veliko britansko istraživanje pokazalo je kako ecstasy u „normalnim" količinama nema nikakve dugotrajne štetne učinke na naš mozak, ali prava znanost ionako nije materijal za naslovnice tabloida, niti tema za Oprah.

Mozak nam propada kako idemo stariji

Kako ovo može biti pogrešno, upitat ćete se, pa stariji ljudi neprestano zaboravljaju gdje ostavljaju stvari, a i sve su im ostale mentalne reakcije sporije ili lošije. Vjerovali ili ne, osim u slučajevima nekakvih medicinskih oboljenja ili stanja poput Alzheimerove bolesti ili demencije, mozak je jedini organ u našem tijelu koji radi sve bolje i bolje kako starimo. Znanstvenici ovo objašnjavaju činjenicom da, kako idemo stariji, naš mozak upija sve više i više informacija koje sve bolje i detaljnije procesuiramo, što je mlađim i „manje razvijenim" mozgovima u našem okruženju teško pratiti, pa im se činimo glupima ili čudnima.

Isto tako, stariji ljudi imaju i slabiju koncentraciju (što nema veze s mentalnim kapacitetima). Sljedeći put kad se stara susjeda u stanu ispod vašega počne ljutiti na preglasnu muziku ili na djecu koja joj se igraju ispod prozora, imajte na umu da mozak starijih ljudi jednostavno prima više informacija od vašega, što je vrlo loše kada pokušavate u miru „odraditi" svoj popodnevni odmor.

Veliki mozak znak je veće inteligencije

Ni ovo ne zvuči potpuno suludo na prvi pogled. Veći mozak znači i više moždanih stanica, što znači i više potencijala za razvoj različitih mentalnih osobina. Na kraju krajeva, pokazalo se i kako je Albert Einstein imao nadprosječno velik mozak, što je bilo dovoljno da cijela pop kultura počne prikazivati inteligentne ljude i likove kao one koji redovito imaju veliku glavu, dok su oni gluplji uvijek mozga veličine graška. S druge strane, miševi s malim mozgovima uspješno navigiraju kompliciranim labirintom, a kit s ogromnim mozgom zapne u vrlo jednostavnoj ribarskoj mreži, iz koje se onda ne može izvući. Što ćemo sad?

Veličina nije bitna, kažu znanstvenici. Veličina mozga, naravno. Ono što se broji jesu neuroni i sinaptičke veze u njemu, a veličina uglavnom korespondira veličini samog živog bića. Isto tako, ne moramo ići toliko daleko da dokažemo glupost ove tvrdnje. Muški mozak veći je od ženskog i ima 4 milijarde moždanih stanica više, ali prosječna inteligencija jednog i drugog spola statistički je potpuno jednaka. Eto odličnog opravdanja da potrošite te 4 milijarde na alkohol ili učenje savršene tehnike crtanja mlazom u snijegu dok pijani mokrite vani na -20.

30.08.2011. 22:15:00
    
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh