« Svijet
objavljeno prije 2 mjeseca i 11 dana
RAZMIŠLJANJA

Pandemija ubija globalizaciju?

Koronavirus pogodio je samu srž logistike. Hoće li doći do deglobalizacije?

Čudno stanje...
Čudno stanje... (Arhiva)
Više o

globalizacija

,

pandemija

Proizvoditi jeftino, konzumirati svuda. Sirovine i roba se transportiraju uzduž i poprijeko planete. Okosnica ovog sistema je logistička branša. Ali, koronavirus je pogodio u njenu srž. Hoće li doći do deglobalizacije?

Kada je izbila epidemija virusa u kineskom Wuhanu, ovaj prvi potres se osjetio u cijelom svijetu. Jer, stala je isporuka kineskih proizvoda. To je već ostavilo prve posljedice na pomorski promet. Tako je za dvoznamenkasti postotak opao obim potražnje pomorskog prijevoza u i iz Kine njemačke logističke tvrtke "Kühne und Nagel". Brodovi su po količini tereta glavno prijevozno sredstvo. Ako se pak gleda vrijednost tereta, tu je zračni promet od velikog značaja.

Također je vrlo brzo ograničen i putnički promet, što je logistička branša isto tako osjetila. „Jer, veliki dio pošiljki se transportira upravo u utrobi putničkih zrakoplova", objašnjava Erik Heyman iz istraživačkog odjela Deutsche Bank.

Privreda SAD u slobodnom padu

U međuvremenu se virus proširio po cijelom svijetu. Proizvodnja se doduše polako ponovo pokreće kako u Europi, tako i u drugim dijelovima svijeta, ali i dalje škripi u cijelom sustavu. U mnogim lukama je zbog koronavirusa angažiran samo dio osoblja, a novi propisi otežavaju logistiku. Europske brodarske kompanije na primjer i dalje reduciraju kapacitete za pola, kako bi izjednačile ponudu i potražnju.

Nove nevolje prijete s druge strane svijeta. Privreda Sjedinjenih Američkih Država je u slobodnom padu, a u Južnoj Americi bi moglo nastati novo žarište pandemije. „Kompanije koje posluju u ovoj regiji s brodskim i zračnim teretom, moraju računati s velikim padom transportnih usluga", smatra Frank Huster, generalni direktor Njemačkih špediterskih i logističkih udruga (DSLV).

Korona nije pogodila sve na isti način

Kompletna logistika je prilično pogođena pandemijom korone, smatra Robert Völkl, direktor Bremenske udruge špeditera. Ali, nisu svi isto pogođeni. „Oni koji su specijalizirani samo za automobilsku industriju, izgubili su gotovo 100 posto prometa", kaže Völkl. Također i u oblastima elektronike, strojarske i tekstilne industrije potražnja je gotovo kompletno pala, dodaje Frank Huster iz DSLV-a. Za razliku od spomenutih branši, potražnja u farmakološkoj i prehrambenoj industriji je jasno porasla, dijelom neproporcionalno, kaže Huster. „Situacija je dobra i u oblasti skladišne logistike."

Huster je uvjeren da se već dotaklo dno i da sada sve ide nabolje. Privreda u istočnoj Aziji je ponovo u pogonu, a s njom i protok robe ka Europi. Također se pokreću kemijska i automobilska industrija u Njemačkoj i Europi.I trgovina, koja u mnogome ovisi od logistike, pokreće se nakon popuštanja pravila nametnutih zbog korona pandemije. „Sve se pokreće ali umjerenim tempom", kaže Huster.

Glavni dio logistike u Njemačkoj obavljaju mnoga mala i srednja poduzeća, njih oko 60.000. „Tamo gdje se i do sada malo zarađivalo, na primjer u čisto transportnim uslugama, gdje su samostalni autoprijevoznici radili s vlastitim kamiona, tu je pritisak i do sada bio užasno visok", kaže Heyman iz Deutsche Bank. Oni su i prije krize malo zarađivali pa nisu mogli stvoriti neke veće financijske rezerve. Za razliku od njih, uvjeren je Heyman, velike kompanije pod određenim okolnostima imaju lakši pristup državnim paketima pomoći. No, usprkos tomu i velike kompanije osjećaju posljedice pandemije. Tako i najveći njemački logistički koncern, DHL iako je imao veliki promet paketa, ukupno gledano bilježi pad u prvom kvartalu. Nije svjetlija situacija ni kod konkurencije, kod FedEx-a i UPS-a.

Ono što pogađa logističku branšu, pogađa i njemačku privredu. Logistika je u Njemačkoj najveći privredni sektor odmah nakon automobilske industrije i trgovine. 2019. bilježi promet u visini 279 milijardi eura, podaci su Savezne udruge za logistiku. U ovom sektoru je zaposleno tri milijuna osoba.

Ova radna mjesta bi se s nešto sreće većinom mogla očuvati. „Tamo jedva da ima otkaza zbog smanjenog posla", kaže Huster. On kaže da je logistika prilično dobro prošla sa skraćenim radnim vremenom. „To bi se dugoročno naravno moglo promijeniti, ako bude manje mušterija." Völkl naglašava kako logistička branša godinama muči muku s nedostatkom radnika. „Zbog toga poduzetnici čine sve kako bi zadržali radnike", kaže Völkl. Prema anketi Hamburške udruge špeditera, provedenoj među njegovim članovima, 95 posto ispitanih poduzetnika nema namjeru otpuštati radnike.

Hoće li korona smanjiti potražnju za vozačima?

No, prema podacima ifo-Instituta u travnju je svako drugo transportno poduzeće u unutrašnjosti svoje zemlje prijavilo skraćeno radno vrijeme. Došlo je do gubitka radnih mjesta u transportu, navodi ovaj Institut. Jedno istraživanje konjunkture je pokazalo da je 24 posto poduzeća u unutrašnjem prometu i 20 posto u sektoru skladištenja i drugih usluga odlučilo da već u travnju otpuste pojedine zaposlene i ne produže ugovore na određeno vrijeme.

Usprkos svim paketima pomoći, broj nesolventnih bi se u logističkoj branši narednih mjeseci mogao povećati, predviđa Eric Heymann. „Očekuju se i fuzije, ako se poduzeća u ovakvoj situaciji budu usudile preuzeti kompanije koje loše posluju."

Prema jednom istraživanju Bremenske udruge špeditera, 20 posto ispitanih poduzetnika strahuje za egzistenciju, ako se privreda ne oporavi u dogledno vrijeme.

Izazovi za budućnost

Virus je mogao prodrijeti tako duboko u srž svjetskog gospodarstva zbog toga što se radi o snažno povezanom sustavu. I to se, a ne samo loša opskrba maskama i zaštitnim odijelima, u ovoj pandemiji pokazalo kao nedostatak,. Zato u zraku već visi pitanje, hoće li doći do neke vrste „deglobalizacije" i jače regionalizacije proizvodnje. „Ali, to ne mora odmah značiti i manje posla za logistiku", smatra Heyman. „Ako se proizvodnja podijeli na više lokacija, može porasti potreba za transportom."

Važna tema logističkih koncerna ostaje uistinu i zaštita klime. „Korona će narednih godina ostati zabilježena kao nešto što je dovelo do pada privrede, koji je u međuvremenu prevladan", smatra Heymann. Ono što iza nje ostaje su klimatske promjene i reguliranje politike zaštite okoliša." Zato će sektor prometa sve više i više biti u fokusu, siguran je ovaj ekonomist.

26.05.2020. 09:01:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    26.05.2020. 10:03
    trebamo izvoziti svoje voce a ne uvoziti voce iz drugih drzava
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh