Nekretnine u fokusu trećeg izvješća o zelenoj ekonomiji u Beču

Postizanje klimatske neutralnosti do 2040. ambiciozan je bečki cilj koji zahtijeva predanost na mnogim razinama. U svemu tome važnu ulogu igra i gradsko gospodarstvo. Nedavno je u bečkoj gradskoj vijećnici predstavljeno treće izvješće o zelenoj ekonomiji iz kojeg su vidljive bečke mogućnosti i aktivnosti, a ove su godine u fokusu nekretnine.

Grad planira ukinuti fosilna goriva kad je riječ o opskrbi toplinom i ulaže u pametnu infrastrukturu, istraživanje i razvoj. Zahtjevi klimatskih promjena temelj su svih planova pri čemu se austrijska prijestolnica oslanja na kružno planiranje i gradnju čiji je cilj maksimalna ušteda resursa. Suradnja s partnerima poput Bečke gospodarske komore ključna je za postizanje ciljeva, a gospodarski uspjeh i zaštita klime u Beču idu ruku pod ruku. „Donošenjem prvog Zakona o zaštiti klime Beč dosljedno nastavlja put da u tom pogledu postane primjer ostalim gradovima", poručio je bečki gradonačelnik Michael Ludwig.

Bečko poduzetništvo izuzetno je inovativno i fleksibilno, stoga može iskoristiti prilike koje vode do klimatske neutralnosti. Walter Ruck, predsjednik Bečke gospodarske komore, istaknuo je kako građevinski sektor, koji čini 30 posto emisija CO2, ima ključnu ulogu u smanjenju emisija i poticanju gospodarskog rasta.

Dobar primjer kako se nekretnine mogu prilagoditi klimatskim promjenama svakako je hotel The Harmonie Vienna. Fasada hotela je ozelenjena, na krovu se nalaze solarne ploče, a u hotelskim kozmetičkim proizvodima nema mikroplastike. Usmjerenošću na inovativnu održivost i prijateljskim odnosom prema okolišu ovaj hotel gostima pruža jedinstveno iskustvo boravka u austrijskoj prijestolnici. Za svoj je rad i predanost zaštiti klime i okoliša hotel primio nekoliko nagrada.

Izvješće donosi i analizu Bečke gospodarske komore o trenutačnim i planiranim projektima gradskog i privatnog sektora u području energije, mobilnosti, kružnog gospodarstva i nekretnina. Pritom su ispitivani konkretni ekološki i gospodarski učinci.

U građevinskom sektoru poseban potencijal za implementaciju mjera u službi poboljšanja klime pokazuju zgrade subvencionirane stanogradnje te javne škole. U Beču, naime, postoji više od 1.600 zgrada subvencionirane stanogradnje i više od 450 ustanova obveznog obrazovanja.

Investicije u obnovu zgrada poticane stanogradnje bečkom bruto domaćem proizvodu tako donose 387 milijuna eura, što dovodi do godišnje uštede od oko 227.000 tona CO2.

U ustanovama obaveznog obrazovanja također postoji veliki gospodarski i ekološki potencijal. Ulaganja bečkom BDP-u jednokratno donose 26 milijuna eura, a godišnji prinos BDP-u iznosi tri milijuna eura. Tako se na godišnjoj razini uštedi više od 8.200 tona CO2.

Osim potencijala koji imaju škole i zgrade poticane stanogradnje u aktualnom su izvješću analizirani i drugi projekti poput proširenja fotonaponskog sustava, nove dizalice topline u bečkom okrugu Simmering, kao i novoregistrirani električni automobili. Godišnje se tako uštedi oko 433.000 tona CO2.