Pandemija će i 2022. stezati obruč oko EU-a

Osvrt na 2021. i pogled na 2022. godinu kada se radi o Europskoj uniji može se sažeti jednom riječju: pandemija. Borba protiv pandemije koronavirusa bila je i ostat će dominantna tema. Novi njemački ministar zdravstva Karl Lauterbach (SPD), čiji će glas biti važan u grupi od 27 ministara zdravstva iz zemalja članica EU-a, je početkom prosinca jasno rekao. "Pandemija će trajati duže nego što smo mislili". Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, koja je kao i Karl Lauterbach završila medicinu, rekla je kako je sama pojava četvrtog vala pandemije, koji Europu ovih dana čvrsto drži pod kontrolom, dovoljno loša vijest. No, sljedeće iskušenje moglo bi doći u 2022. godini.

Cijepiti, cijepiti, cijepiti

"Suočavamo se s novom prijetnjom - zvanom omikron", rekla je von der Leyen u Bruxellesu. EU mora poduzeti mjere protiv ove nove varijante i to intenziviranjem cijepljenja. "Znanstvenici nam već govore da cijepljenje i dopunska terapija nude najjaču zaštitu od COVID-a." Ako je potrebno, cjepiva bi se mogla prilagoditi mutacijama. EU je sklopila odgovarajuće ugovore s proizvođačima cjepiva.

Europska komisije je prošle godine u ime 27 država članica nabavila oko milijardu doza cjepiva za građane EU-a. Još 350 milijuna izdvojeno je za međunarodnu kampanju cijepljenja Covax, koju je pokrenuo UN. U novoj godini EU će nastaviti s nabavkom cjepiva. Predsjednica Europske komisije obećala je pomoć u otvaranju proizvodnih pogona, osobito u Africi ali i dostavu većeg broja cjepiva. "Pojačat ćemo naše napore u  podržavanju Afrike, gdje su stope cijepljenja najniže na svijetu", obećala je Ursula von der Leyen na početku 2021. godine i dodala: "Cilj za 2022. je osigurati da do sredine godine 70 posto svjetske populacije bude potpuno cijepljeno."

Kvote preniske u mnogim zemljama članicama

Službeni Bruxelles 2021. je isprva cjepiva nabavljao polako i uz probleme, što je nailazilo na žestoke kritike u zemljama članicama EU-a a nakon toga je taj proces olakšan i ubrzan. Nakon vala zaraze na proljeće, uslijedilo je relativno opušteno ljeto. Odmor na plaži, noćni život, otvorene škole i bezbrižnost - to je prevladavalo širom EU-a. Međutim, prosječna kvota cijepljenja od 66 posto odraslih, postignuta u EU, nije bila dovoljna da u jesen spriječi novi val infekcija - i djelomice dovede do preopterećenja bolnica u nekim zemljama članicama.

Stope cijepljenosti u državama članicama vrlo su različite i kreću se od 26 posto u Bugarskoj do 82 posto na Malti. Države članice same su odgovorne za kampanje cijepljenja i zaštitne mjere kao što su obvezno testiranje ili cijepljenje na poslu, u trgovinama, restoranima ili školama. EU je iz Bruxellesa samo promatrala beznadnu zbrku različitih mjera i pravila. Unutarnje granice EU-a je bilo moguće zadržati otvorenim uz pomoć Covid putovnice.

Obavezno cijepljenje u EU?

Austrija i Njemačka žele uvesti obavezno cijepljenje za sve. Grčka, Italija i druge zemlje uvele su obavezno cijepljenje za određene profesionalne ili dobne skupine. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen ukazala je na to da je rasprava o obaveznom cijepljenju "prikladna i neophodna". Ministri zdravstva EU-a će u 2022. što je prije moguće raspravljati o tome ima li zahtjev za obaveznim cijepljenjem na razini cijele EU smisla, jer se prirodno postavlja pitanje hoće li i može li primjerice Njemačka, sa svojim obaveznim cijepljenjem, u nekom trenutku dopustiti necijepljenim građanima iz drugih zemalja EU da uđu u zemlju. "Nadajmo se najboljem dok se pripremamo za najgore", rekla je von der Leyen, rezimirajući svoju strategiju borbe protiv pandemije za sljedeću godinu.

Izgradnja i vladavina prava

Privredni oporavak EU-a, koji je započeo 2021., mora se nastaviti i što je više moguće proširiti 2022. godine. U jednom trenutku, teško opterećeni budžeti zemalja članica EU-a morat će se dovesti u red. Razvojni program EU-a, vrijedan 750 milijardi eura, iz kojeg se već isplaćuju prve tranše, pomaže oporavku. Od programa pomoći, koji je prvi put financiran zajedničkim zaduživanjem, profitiraju uglavnom zemlje na jugu i istoku EU-a, prije svega Italija.

Poljska i Mađarska još ne dobivaju novac. Oni su predali svoje investicijske programe, ali Europska komisija neće platiti dok se ne riješi spor oko vladavine prava u obje ove zemlje. Godina 2021. obilježena je žučnim sporovima oko pravnog i sustava vrijednosti EU-a, koje su nacionalno-konzervativne vlade u Poljskoj i Mađarskoj odbacivale ili otvoreno dovodile u pitanje.

Centrifugalne sile mogle bi postati još veće 2022. godine. Sada, kada je njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je vodila pomirujuću politiku, napustila europsku političku pozornicu, moglo bi doći do obračuna. Barem je tako najavio mađarski premijer Viktor Orban. "Jedno je sigurno. Era nejasnoća, prikrivanja i odugovlačenja završila je s odlaskom Angele Merkel. Sada se spremamo na otvorenu bitku ", rekao je Orban o promjeni vlasti u Berlinu.

Macron želi znati

2022. godine sve će oči biti uprte u Francusku. Francuski predsjednik Emmanuel Macron kandidira se ponovo za predsjednika na izborima u travnju. Istodobno će preuzeti predsjedavanje Vijećem Europske unije. U predizbornoj kampanji protiv desničarske fronte, Macron želi pokazati da je promijenio Europu kao što je obećao. On želi pretvoriti EU u strateškog i "suverenog" igrača prije svega na vanjskopolitičkom planu. Na "strateškom summitu" u proljeće 2022. on želi uvjeriti preostalih 26 vlada, zemalja članica EU-a u vanjskopolitičke ciljeve naspram Kine, SAD-a, Rusije i ostatka svijeta.

Zbog toga bi vanjska i obrambena politika EU-a trebale bi, iznova, biti međusobno povezanije. Macron se nada da će saveznika za svoje planove pronaći u novom njemačkom kancelaru Olafu Scholzu, nakon prilično neodlučne Angele Merkel. "Suverena" Europa mogla bi se suočiti sa svojim prvim testom na početku 2022. godine. Ruski predsjednik navodno prijeti invazijom na Ukrajinu krajem siječnja. Kako bi na to trebala odgovoriti EU a kako NATO? Baltičke države i Poljska već dugo traže veću zaštitu - također i od strane Europske unije.

Migracija: Drama koja tinja

Odnos prema migracijama, bijegu i pravu na azil predmet je stalnih rasprava u EU-u, ne samo kada se radi o granici s Bjelorusijom, nego i na La Mancheu, Kanarskim otocima, u Italiji, Grčkoj i na Balkanskoj ruti . U 2021. ništa se nije promijenilo niti pokrenulo. Hoće li 2022. godina donijeti rješenje? Obraniti se i izolirati ili primiti i rasporediti izbjeglice i migrante? To su još uvijek ključna pitanja.

Tvrdolinijaši u oblasti migracija u međuvremenu mogu zamisliti EU bez prava na azil. Tako razmišlja Balazs Orban, zamjenik jednog mađarskog ministra. Sadašnji sustav nije u stanju zaustaviti ljude na granici, požalio se. Amnesty International u međuvremenu optužuje EU da potkopava ljudska prava i prava na azil na svojim granicama i primorava migrante na opasna putovanja.