Oružja koja su promijenila svijet

No, ove pozitivne promjene često je pratio razvoj druge čovjekove opsesije: oružja. Vječna se utrka vodi u stvaranju boljeg i jačeg oružja, čemu je cilj potlačivanje drugih nacija ili obrana od agresivnih susjeda. Pogledajte koja su to oružja promijenila svijet i transformirala društvo budućih generacija.

Katapult - ratovanje pomoću opsade bio je jedan od najučestalijih oblika ratovanja. Često je trajalo mjesecima, dok se ne probije zaštita od kamenih zidova i drugih barijera. Katapult je potpuno promijenio strukturu ovakvog načina ratovanja. Ispaljujući mnogo veće projektile, i točnije pogađajući cilj, katapulti su bili sposobni uništiti zidine za par dana, dramatično povećavajući šanse vojske koja opsjeda grad.

Mark I tenk - i dok je prototip tenka predstavio još Leonardo da Vinci, sve do početka Prvog svjetskog rata, tenkovi se nisu koristili. S tračnicama pogodnim za razne terene, debelim oklopom i teškom artiljerijom,  britanski Mark I označio je nov način ratovanja. S obzirom da ga je bilo puno teže zaustaviti nego konje, Britanci su ga koristili za probijanje njemačkih rovova. Tenkovi su postali glavni dio strategije u Drugom svjetskom ratu, te zaključili rovovske bitke kao način ratovanja.

>> Prvo efikasno oružje koje ne ubija?

Kukurijek - i dok se ne radi o oružju u tradicionalnom smislu, biološko ratovanje imalo je velik utjecaj u ljudskoj povijesti. Tijekom stoljeća razni otrovi su se koristili u napadu na protivnike. No, jedan od najranijih primjera biološkog ratovanja jest kukurijek, biljka lijepog cvijeta, ali otrovna. Korištena je tijekom opsade Kirrhe 585. prije Krista, kada je zatrovana voda, a branitelji ostali bez zaliha.

Strojnica - izum automatskog oružja nije se dogodio sve do sredine 19. stoljeća, no prvi primjerci nisu bili osobito efektni. Vjerovalo se kako su konjica i pješadija najjače sredstvo u borbi, ali to se promijenilo izumom mnogo efektnije Maxim strojnice tijekom Prvog svjetskog rata. Protivnici su se lako eliminirali, konjica se pokazala totalno irelevantnom, a pješadija je imala velike gubitke. Strojnica je bila veliki korak prema potpuno mehaniziranom obliku ratovanja.

Avion Fokker - čak i dok je letenje bilo u povojima, upotrebljavalo se u vojne svrhe. Baloni s vrućim zrakom koristili su se za nadgledanje tijeka bitke, a cepelini su povremeno bacali bombe. No tek tijekom Prvog svjetskog rata, avioni su korišteni kao masnovno oružje. Fokker je bio najbolji među prvim valom borbenih aviona, opremljen strojnicom koja je mogla ispaljivati metke bez da ošteti propeler. To je dozvoljavalo da se borba vodi u zraku, što je u jednu ruku, učinilo pomorsko ratovanje zastarjelim. Vladanje morima nije od koristi ako se ne vlada i nebom.

Klorni plin - skoro je nemoguće izbjeći proces tijekom kojeg se napredak znanosti pretvara u vojne svrhe. Tijekom Prvog svjetskog rata, dobitnik Nobelove nagrade Fritz Haber, pomogao je razvoju prvog kemijskog oružja, klornog plina. To je ubrzo dovelo do razvoja drugih kemijskih oružja čija je razorna moć prisilila vlade da ih zabrane putem Ženevske konvencije.

Bespilotna letjelica - ovo oružje ne zahtijeva ljude, može putovati stotinama kilometara, a kontrolira se sa sigurne lokacije. Uglavnom se koristi za izviđanje i špijunažu. Najveća korist jest osiguravanje najnovijih informacija kako bi se omogućilo planiranje uspiješne strategije. Pomaže uštedi resursa, te redukciji kolateralne štete i ljudskih žrtava.

Atomska bomba - radi se o najmoćnijem oružju ikad korištenom, toliko snažnom da je u dva puta, koliko je upotrijebljeno, ubilo oko 200,000 ljudi. Ovo je otvorilo prolaz u atomsko doba i nedvojbeno promijenilo svijet. Moć atomske bombe ne koristi se u konvencionalnom ratovanju, ali je stalna tema diplomatskih i vojnih strategija.