« Ekosfera
objavljeno prije 10 godina i 4 mjeseca
AKVAKULTURA

Održivo ribarstvo - alternativa pretjeranom iskorištavanju mora

U kratkoročnom smislu naprofitabilnije je loviti štogod uđe u mrežu bez pretjeranog vođenja brige o ulovu, ali što kad ribe potpuno nestane

Fotografija vijesti
Fotografija vijesti (MWN)
Više o

riba

,

ribolov

,

morski plodovi

,

neodržavanje

,

Varaždinske vijesti

,

Ernest Fišer

,

Svebor Fišer

Riba je dobra za vas. Ali čak 70 posto svjetskih ribljih 'zaliha' je pod stalnom prijetnjom pretjeranog lova. Uz činjenicu da se polovica globalne potrošnje omogućuje zahvaljujući ribnjacima za uzgoj, nije sasvim jasno što je najbolja opcija za planet. Međutim, postoji pomoć za pravljenje 'održivi' izbora onoga što ćete stavljati na tanjur. Godine 1997. WWF (World Wildlife Fund) i Unilever su shvatili da postoji potreba za eko-oznakama i međunarodnom certifikacijom morskih plodova i proizvoda.

Zato su se udružili kako bi stvorili Marine Stewardship Council (MSC), svojevrsno upravno vijeće nadležno za more koje je otada postalo samostalna institucija s uredima u Londonu, Seattleu, Tokiju, Sydneyju, Haagu, Edinburghu, Berlinu, Cape Townu i Parizu. MSC nudi akreditacijske programe institucionaliziranim ribnjacima i ribarnicama diljem svijeta. Oni koji ih uspješno prođu, odnosno zadovolje sve tražene standarde, mogu na svoje proizvode staviti oznaku MSC-a, što kupcima govori da se radi o morskim plodovima i proizvodima iz plana održivosti.

Tijekom protekle tri i pol godine broj ribnjaka koji su uskočili u program se udvostručio. „Ribari počinju gledati na to kao na nešto iznimno korisno. Jer oni koji žele prijeći na održivost, ovo je sjajan način da to i pkažu svijetu. Drugi se pak samo žele koristiti znanošću, žele osigurati svoju održivost u budućnosti", rekao je James Simpson iz londonskog ogranka MSC-a. Ali prelazak na održivi način ribarstva nije jeftin. „U kratkoročnom smislu profitabilnije je ribariti na neodrživi način i hvatati sve što možete bez obzira na sporedni ulov, ali shvatite da to nije ni dugoročan ni održiv način za napredovanje industrije. I neću se pretvarati da je godišnja procjena od strane ovlaštenog neovisnog službenika jeftina", kaže Simspon.

Stručnjaci se slažu da su riblje farme jedini način za povećanje zaliha morskih plodova. UN procjenjuje da će za prehranu svjetske populacije do 2030. godine biti potrebno oko 40 milijuna tona proizvoda s ribljih farmi.

No postoji nekoliko dobrotvornih zaklada pa čak i vlada, na primjer danska, nizozemska i britanska, koje su spremne sponzorirati procjenu kojom biste dobili oznaku održivog ribarstva. A posjedovanje loga MSC-a također otvara brojna vrata na tržištu. Ako na proizvodima ne možete pronaći taj logo, uvijek možete priupitati trgovca ili ugostitelja odakle dobavlja ribu. „Takva pitanja imaju velik značaj. Čim klijenti počnu naručivati morske plodove iz konteksta održivih ribarskih praksi, počet će tražiti i dobavljače", objašnjava Simpson. Većina morskih plodova i ribe koji se globalno konzumiraju dolaze iz sfera akvakulture - ribljih farmi. A MSC etiketira isključivo ribu uhvaćenu u divljini. Pitanja održivosti kad je u pitanju uzgajanje ribe vrlo su drugačija od onih koja se odnose na ribu iz divljine. Dok za ribu iz divljine možete postaviti određeni standard i primijeniti ga na bilo koju vrstu ribe ulovljene u divljini, za svaku pojedinu vrstu koju uzgajate u ribnjaku potrebne su vam pojedinačne norme", kaže Simpson.

Ne postoji globalni neovisni certifikat za ribu iz održivog uzgoja, ali radi se na tome. WWF planira osnovati Upravno vijeće za akvakulturu. Stručnjaci se slažu da su riblje farme jedini način za povećanje zaliha morskih plodova. UN procjenjuje da će za prehranu svjetske populacije do 2030. godine biti potrebno oko 40 milijuna tona proizvoda s ribljih farmi.

Piše: Jessica Carleson/Metro World News
07.07.2010. 14:00:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    tomi
    04.11.2012. 10:49
    imaju pravo
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh