Obiteljsko nasilje treba tretirati kao kazneno djelo, a ne prekršaj
Predstavnici Autonomne ženske kuće Zagreb na večerašnjem su se okruglom stolu založili da se obiteljsko nasilje ne tretira kao prekršaj, već kao kazneno djelo
Stoga je ta nevladina udruga predstavila svoje prijedloge zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku koje će uputiti u saborsku proceduru. Nasilničko ponašanje u obitelji Hrvatska je u kazneno zakonodavstvo uvela prije deset godina, a iako su 2006. godine pooštrene sankcije za taj oblik nasilja, promjene su ostale nedosljedne jer nisu uvedeni dovoljno dobri zaštitni mehanizmi za osobe izložene obiteljskom nasilju, rekla je odvjetnica AŽKZ-a Sanja Bezbradica.
Upozorila je da se problematika obiteljskog nasilja pretežno tretira kao prekršajni problem iako intenzitet nasilja u pojedinim slučajevima govori da se to treba rješavati na kaznenom sudu. Podsjetila je da je prije sedam godina donijet Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji predviđa zaštitne mjere zaštite žrtava, a takve mjere ne postoje unutar kaznenog zakonodavstva.
Navela je kako iskustvo u radu sa žrtvama obiteljskog nasilja pokazuje da Hrvatska zapravo nema pravni okvir u zaštiti žrtava takvog nasilja. To pokazuju brojni primjeri iz prakse i ishodi nekih sudskih postupaka koji su doveli do grube povrede ljudskih prava, zbog čega su neki završili i pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu, rekla je Bezbradica.
Odvjetnik AŽKZ-a Ivo Jelavić rekao je kako prekršajni sud kroz zaštitne mjere može trenutačno pružiti zaštitu ženi žrtvi nasilja. No, kazao je, postoji nespretna zakonska formulacija da se one mogu izreći prije pravomoćnosti presude samo u slučaju neposredne životne opasnosti i u praksi se često ne izriču. Upozorio je i da u kaznenom postupku, osim pritvora, ne postoji okvir po kojem se ženi može trenutačno pružiti zaštita.
Jelavić je kazao da stoga AŽKZ inicira izmjene Zakona o kaznenom postupku kako bi se proširile mjere opreza koje bi uz ostalo obuhvaćale zabranu približavanja žrtvi nasilja, zabranu uznemiravanja, uhođenja, udaljenje iz kuće i stana i sl.
Tijekom rasprave pojedine žene upozorile su da sudovi, ali ni Centri za socijalni rad ne rade kako treba svoj posao. Upozoreno je da, iako je društvo u odnosu prema ženama većinom tradicionalno, u školama ne postoji odgoj za demokraciju i nenasilno ponašanje. (hina/metro-portal)
Novi komentar