Nova tehnologija 'vidi' mrtve i otkriva masovne grobnice

Pomalo sablažnjiva tehnologija otkriva stare, skrivene grobove.

Koristeći se senzorima za hiper-spektralnu slikovnu dijagnostiku (HSD) u specijalnim kamerama koje mjere promjene u svjetlosti koju reflektiraju tlo i biljke, znanstvenici sa Sveučilišta McGill uspjeli su pronaći brojne neoznačene grobove životinja.

HSD podrazumijeva prikupljanje i procesuiranje svjetla iz elektromagnetnog spektra, uključujući i vidljivu svjetlost kao i ultraljubičastu i infracrvenu. Nova tehnologija mogla bi pomoći policiji i istražiteljima da pronađu žrtve ili novije masovne grobnice kao i one stare i do nekoliko tisuća godina. „Čim postoji neka vrsta raspadanja moguće je uočiti razliku (u svjetlosti)", rekao je Andre Costopoulus, profesor sa Sveučilišta McGill koji radi na tehnologiji za otkrivanje starih grobova.

Čitav projekt je počeo na pomalo neobičnom mjestu - u afričkom safari parku u Quebecu nazvanom Parc Safari. Voditelji parka htjeli su da se iskopaju kosti uginula slona kako bi se složile i izložile. No nisu znali gdje je pokopan. Tad je na scenu stupio Costopoulus koji je s timom stručnjaka pronašao nekoliko grobova; neki su stari i do 40 godina.

Istovremeno je Margaret Kalacska, također sa spomenutog sveučilišta, istraživala učinke tla na rast biljaka mjereći klorofil u listovima biljaka koristeći HSD metodologiju. Kalascka i Costopoulus odlučili su povezati se i pronaći još grobova.

Kalascka kaže da raspadanje prvih nekoliko godina ometa rast biljaka jer se radi o poprilično toksičnoj sredini. Biljke iznad grobova ne reflektiraju toliko svjetla, ni u vidljivoj ni u infracrvenoj sferi, koliko ostale biljke ispod kojih 'nema ništa'. No, nakon pet godina situacija se okreće. Biljke iznad grobova reflektiraju dvostruko više zelene svjetlosti od ostalih. Ljudsko oko to ne može primijetiti. Ali hiper-spektralna kamera može.

Intenziviranje svjetlosti rezultat je povećanja klorofila , pigmenta kojeg biljka koristi kako bi iskorištavala svjetlost Sunca. Nakon pet godina raspadanja tijela postaju gnojivo koje hrani biljke sastojcima koji su joj prijeko potrebni - dušik i fosfor. Taj proces može trajati godinama - neki od životinjskih grobova su stari i do pet desetljeća. Masovne grobnice 'hranile' bi biljke i stotine godina. HSD kamera može se staviti na zrakoplov kako bi se područja još lakše istraživala. Istraživači se nadaju da će ta tehnologija naći primjenu i u ostalim sferama, naročito policijskim. HSD-om bi se mogle otkriti grobnice u Bosni i Ruandi, vjeruju istraživači. Do bi dalo veliki doprinos u osudi ratnih zločinaca i zločina protiv čovječnosti.