Nevladine udruge i dalje traže dan sjećanja na genocid u Srebrenici

Članovi nekoliko nevladinih udruga za zaštitu ljudskih prava u četvrtak su u Beogradu, okupivši se pred sjedištem srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, zatražili potporu za inicijativu da se 11. srpnja u Srbiji obilježava kao dan sjećanja na genocid u Srebrenici.

Za razliku od ranijih okupljanja, na skupu nije čitano otvoreno pismo u kojemu se od srbijanskog predsjednika traži potpora toj inicijativi. Novinarima se obratila aktivistica "Žena u crnom" Staša Zajović, podsjetivši da se u četvrtak navršava godinu dana od kako je inicijativu pokrenulo više od stotinu nevladinih organizacija.

U službenom pripćenju "Žena u crnom" navodi se da se srbijanski predsjednik Boris Tadić, unatoč tome što su mu se aktivistice organizacije obraćale s tim zahtjevom, tome "u potpunosti oglušio, pokazavši time visok stupanj neodgovornosti i nepoštivanja prema civilnom društvu u Srbiji".

Aktivisti pozdravljaju stajalište onih parlamentarnih stranaka koje se zalažu za donošenje rezolucije o Srebrenici u kojoj će se, kako se ističe, zločin u Srebrenici definirati kao genocid, sukladno rezoluciji Europskog parlamenta, presudi Međunarodnog suda pravde te brojnim presudama Haaškog suda.

Nevladine organizacije obraćaju se srbijanskom predsjedniku od veljače 2009. svakog 11. u mjesecu, podsjećajući da je Europski parlament prihvatio rezoluciju o proglašenju 11. srpnja danom sjećanja na genocid u Srebrenici.

Povodom usvajanja rezolucije, u srbijanskoj političkoj javnosti u proteklih mjesec dana među predstavnicima parlamentarnih stranaka vodi se neformalna rasprava, uglavnom putem izjava medijima, pri čemu se očekuje da bi rezolucija mogla biti usvojena u parlamentu tijekom ožujka.

Stajališta o očekivanoj rezoluciji kreću se od toga da bi se njezinim sadržajem jasno trebao osuditi genocid u Srebrenici, do mišljenja da treba donijeti dvije rezolucije - jednu o Srebrenici i drugu kojom se osuđuju zločini nad Srbima.

Postoje i mišljenja da treba u jednoj rezoluciji osuditi sve zločine i da, kada je riječ o Srebrenici, umjesto riječi "genocid" treba koristiti drugu formulaciju poput, primjerice, "težak zločin".

Europski parlament je 15. siječnja 2009. proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, gdje su snage bosanskih Srba 1995. ubile oko 8.000 muslimanskih civila. Tu inicijativu poduprla je i Europska komisija.

Bivši vojni vođa bosanskih Srba Ratko Mladić, kojega je Haaški sud optužio i za genocid u Srebrenici, još je u bijegu, a bivši politički čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić uhićen je u srpnju 2008. i nalazi se u pritvoru u Den Haagu. (hina/metro-portal)