« Svijet
objavljeno prije 3 mjeseca i 13 dana
GROZNO

Nepopravljiva šteta nastala požarima u Brazilu

Do kraja sušnog razdoblja šumski požari u Brazilu bi se mogli proširiti na još netaknute površine tropske šume i dovesti do definitivnog izumiranja pojedinih vrsta drveća. Pravi razmjeri štete još se ne mogu sagledati

Strašno!
Strašno! (Arhiva)
Više o

Brazil

,

požari

,

šteta

„Ne znamo koliko će vatrenih žarišta s njiva prijeći na šume", kaže Paulo Brando, stručnjak neovisnog brazilskog instituta za istraživanje regije Amazonije IPAM. „Trenutno sateliti samo mogu utvrditi postojanje požara."

Brazilske tropske šume u regiji Amazonije su u plamenu i oči svijeta su već tjednima uprte u njih. U usporedbi s prošlom godinom, broj požara se od siječnja do kolovoza povećao za 82 posto. Samo u kolovozu je registrirano gotovo 26.000 požara.

„Dan vatre"

Najveći broj šuma gori u saveznoj državi Pará. Tamo se vodi istraga protiv osumnjičenih podmetača požara. Ratari su osumnjičeni da su u okviru takozvanog „Dana vatre" 10. kolovoza počeli paliti šume da bi dobili obradivo zemljište. To je navodno bila akcija u znak podrške predsjedniku Brazila Jairu Bolsonaru. Ubrzo zatim su satelitske slike pokazale da se požari šire.

O akcijama farmera je prvi pisao list „Folha do Progresso" koji izlazi na jugu spomenute savezne države. „Moramo pokazati predsjedniku da hoćemo raditi, a to se može samo krčenjem šumskog terena - da bismo počistili taj teren, potrebna nam je vatra", citira list jednog od organizatora.

Prema informacijama državnog odvjetnika koji vodi istragu Paula de Tarsoa, najveći dio požara bjesni baš na prirodnim područjima pod zaštitom države. Na ta područja stalno upadaju veleposjednici, špekulanti ili vlasnici rudnika koji bi tu htjeli razviti posao. Državno odvjetništvo istražuje i manjkavosti na planu državne kontrole i opreme te sredstava kojima raspolaže brazilska agencija za zaštitu okoliša IBAMA.

Nepovratne promjene

„Odričemo se velikih suma koje Brazil dobiva preko Fonda za Amazoniju da bi se borio protiv nestajanja šuma", kazao je državni odvjetnik, misleći prije svega na financijsku pomoć Njemačke i Norveške za Fond za zaštitu tropske šume - pomoć koja je ukinuta zbog Bolsonarove politike. S druge strane, zemlje G7 su ponudile milijunsku pomoć za gašenje požara, ali je to Bolsonaro odbio.

Vatri su posebno podložne površine na kojima je drveće već posječeno. „Kada u prašumi zbog ilegalne sječe drveća i ilegalne potrage za zemnim blagom nastanu čistine, a šuma se fragmentira, drveće na njezinim obodima se suši i postaje lako zapaljivo", kaže Paulo Barreto sa „Instituta Imazon" u Belému.

Za vrijeme sušnih godina, šuma je pod stresom i drveće se prebacuje na strategiju preživljavanja, kaže on i dodaje: „Da bi smanjilo potrošnju vode, drveće odbacuje lišće. Pošto se krošnje tako prorjeđuju, više sunčeve svjetlosti stiže do tla i suhog prizemnog raslinja. Tako vatra kojom se čisti teren lakše može prijeći na prašumu", kaže Barreto. Suho lišće, povišena temperatura i fragmentiranje tropske šume, ističe on, povećavaju opasnost od požara.

Drastične posljedice

„U sušnim godinama može izumrijeti i do 90 posto drveća na rubovima šuma", piše u najnovijoj studiji IPAM-a. „Izgled predjela se radikalno mijenja", dodaje Paulo Brando, „a bioraznolikost se bitno smanjuje".

Studija se temelji na promatranju šuma koje je trajalo devet godina. „Zaključili smo stalnu degradaciju. Promatrali smo da veliko drveće odumire. Životni vijek drveća se znatno smanjio", kaže Brando.

Na područjima na kojima se flora nakon požara unekoliko oporavila, pokazalo se da je potrebno najmanje sedam godina dok ne počne ponovna apsorpcija ugljika i isparavanje vode u atmosferu. Istraživanja u regiji su pokazala i da je poslije svakog šumskog požara ugrožen biodiverzitet. Čak i ako se dio šume oporavi, broj vrsta drveća nikada ne dostiže raniju razinu.

Ni klimatski uvjeti nisu više onakvi kakvi su bili prije nekoliko desetljeća. U regiji Amazonije je već za jedan stupanj toplije nego prije 60 godina, a sušno razdoblje je tri tjedna duže nego što je bilo prije 40 godina, prenosi Brando: „To nije linearan proces; što više mijenjamo klimu, time su veće i šanse da te promjene budu žestoke."

Piše: Nadia Pontes/DW
30.08.2019. 08:01:00
    
Razgovor RSS komentara novi komentar ↓
  1. avatar
    armando
    30.08.2019. 08:51
    priroda polako nestaje u brazilu šume su pluca zemlje
Novi komentar
nužno
nužno

skrolaj na vrh