Ne treba peć, dovoljna je klima?

Grijanje klima-uređajem? U Japanu, Južnoj Koreji, Kini, SAD-u, Skandinaviji i mnogim južnoeuropskim zemljama to je već odavno uobičajeno.

Klima-uređaji ne mogu samo hladiti prostorije, nego ih i zagrijavati.
Ljeti uređaji izvlače toplinu iz zraka u prostoriji i tako ga hlade. Ta se toplina prenosi na posebno rashladno sredstvo koje kroz cijev odlazi do vanjske jedinice. Ondje se toplina ventilatorom izbacuje u vanjski zrak.

Zimi većina klima-uređaja može raditi obrnuto: tada se toplina izvlači iz vanjskog zraka, dovodi unutra i ventilatorom raspoređuje po prostoriji - prostor postaje topao.

Sve popularnije i klime i toplinske pumpe

U Europi je 2024. prema izvješću Europskog udruženja za toplinske pumpe (EHPA) ugrađeno 2,3 milijuna novih toplinskih pumpi. Četrdeset posto bile su tzv. zračno-zračne pumpe, dakle klima-uređaji koji mogu i hladiti i grijati.

Kod drugih pumpi prvo se zagrijava voda koja potom grije podove i radijatore.
Danas se oko 10 posto ukupne površine zgrada u svijetu grije klima-uređajima i drugim toplinskim pumpama. Prema procjeni Međunarodne agencije za energiju (IEA), do 2030. to će biti oko 20 posto, a do 2050. više od 40 posto.

Jeftinije i od plina?

Klima-uređaji i toplinske pumpe koriste toplinu iz okoline, što grijanje čini posebno učinkovitim, povoljnim i ekološkim.

Većina uređaja koristi vanjski zrak kao izvor topline, ali se može iskoristiti i topla otpadna toplina iz zgrada ili tvornica, kao i toplina iz rijeka, podzemnih ili otpadnih voda i tla.
Zahvaljujući optimiziranoj tehnologiji, klima-uređaji su posljednjih godina postali znatno učinkovitiji.

U umjerenoj klimi poput njemačke, kvalitetni uređaji danas iz jednog kilovatsata (kWh) električne energije proizvedu više od pet kWh topline - što je trećinu jeftinije od grijanja plinom.

U toplijim područjima klima-uređaji griju još učinkovitije. U južnoj Europi dobar klima-uređaj iz jedne kWh struje proizvede više od šest kWh topline. Tko tako grije u Španjolskoj ili Portugalu, štedi dvije trećine troškova u odnosu na plinsko grijanje - i to uz povoljniju cijenu struje, koja ondje iznosi oko 25 centi po kWh.

Može i u Skandinaviji

Posebni klima-uređaji rade i pri vrlo niskim temperaturama, do minus 30 °C.
U hladnoj Norveškoj oko 60 posto zgrada grije se na ovaj način, u Finskoj 40 posto, a u Švedskoj oko 25 posto.

Alternativa su daljinsko grijanje, druge toplinske pumpe te grijanje na drva ili struju. Grijanje na naftu i plin u Skandinaviji gotovo da ne postoji - u Norveškoj je iz ekoloških razloga zabranjeno još od 2020.

Čak i kad je zima duga i hladna, moderni klima-uređaji vrlo su učinkoviti: u Norveškoj se iz jedne kWh struje u prosjeku dobije više od četiri kWh topline. Uz cijenu struje od oko 20 centi po kWh, ova tehnologija je vrlo privlačna.

Manje emisija i izravna toplina

Grijanje klima-uređajem je u načelu jeftinije od grijanja na naftu, plin ili električne grijalice poput infracrvenih. Dok peći na ugljen i drva zagađuju zrak čađom i dušikovim oksidima, grijanje klima-uređajem je "čisto" a posebno ekološko ako se koristi struja dobvena iz obnovljivih izvora.

No nisu svi klima-uređaji zračno-zračni. U srednjoj Europi česte su tzv. zračno-vodne toplinske pumpe: i one uzimaju toplinu iz vanjskog zraka, ali njome - baš kao i staro "centralno", prvo zagrijavaju vodu za radijatore i podno grijanje. Taj dodatni korak smanjuje učinkovitost u odnosu na zračno-zračne uređaje koji izravno griju zrak u prostoriji. Hladiti se njima, naravno, također može.

Klima-uređaji za zaštitu klime?

Globalno zatopljenje povećava potražnju najprije za hlađenje: prema podacima IEA, 2024. prodano je više od 140 milijuna klima-uređaja. Jednostavan uređaj za jednu prostoriju u Njemačkoj stoji između 1000 i 2000 eura, plus trošak ugradnje.
Ponekad se klima-uređaji ugrađuju samo radi hlađenja ljeti, no tko odmah računa i na grijanje, štedi novac.

Nove zgrade mogu potpuno izostaviti sustave grijanja na vodu - nema cijevi ni radijatora. Klima-uređajem, eventualno u kombinaciji s ventilacijskim sustavom, dobro izolirane zgrade lako se temperiraju, što smanjuje troškove gradnje i kasnije energije.

I stare zgrade mogu se grijati klima-uređajima: oni mogu potpuno zamijeniti sustave na plin, ugljen i naftu ili znatno smanjiti njihovu potrošnju. Veći dio godine klima-uređaj grije vrlo povoljno, a samo u najhladnijim danima pomaže stara peć.

Čak i u starijim višekatnicama s plinskim etažnim grijanjem klima-uređaji su dobra opcija.

Dobra informacija pomaže pri odluci

Klima-uređaj obično ima vanjsku jedinicu koja može opskrbljivati do pet unutarnjih jedinica.
Često se vanjske jedinice montiraju na fasadu prema ulici, no u Hrvatskoj su tu doneseni propisi koji to zabranjuju. Već i zbog estetike ima više smisla postaviti na stražnjoj strani kuće, u dvorištu ili na krovu. Postoje i dekorativne obloge, a postoje i tzv. kompaktni klima-uređaji nemaju vanjsku jedinicu: za izmjenu zraka trebaju samo dva otvora u vanjskom zidu.
Ugradnju i optimalnu tehniku za zgradu treba dobro isplanirati. Pomažu knjige, informacije na internetu, iskustva susjeda, energetske oznake, savjetnici i stručne tvrtke - kao i usporedba troškova s toplinskim pumpama koje također mogu hladiti.

Ugodna toplina bez neugodnog strujanja zraka

Budući da klima-uređaji griju toplim zrakom, prostorija se ugrije za nekoliko minuta. Tako se može grijati neposredno prije korištenja, umjesto stalnog grijanja kao kod drugih sustava.
No strujanje toplog zraka može biti neugodno, osobito kad je prostor hladan. Moderni uređaji imaju senzore koji prepoznaju osobe i smanjuju strujanje zraka kako bi boravak bio ugodniji.
Druga mogućnost su tzv. klima-konvektori koji toplinu raspoređuju odozdo, a ne odozgo.