Napad panike ublažite plitkim disanjem

Nova metoda ublažavanja napadaja panike i osjećaja gušenja koji ga prati temelji se na plitkom disanju. Alicia Meuret sa SMU-a (Souther Methodist University) iz Dallasa tvrdi da je taj tretman, koji uključuje posebnu tehniku promjene načina disanja, puno učinkovitiji u ublažavanu simptoma kratkotrajnog paničnog poremećaja i hiperventilacije od tradicionalne psihološke terapije. Osim toga, Meuret kaže da su zahvaljujući tom tretmanu ljudi općenito manje skloni napadaju panike. Tretman se zove CART (capnometry-assisted respiratory training) ili kapnometrijski potpomognuti respiratorni trening (kapnometrija je, laički rečeno, mjerenje koncentracije CO2 prilikom izdisaja).

CART je prema izjavi koju je Meuret dala za LiveScience na mnogo načina bolji od tradicionalnih tretmana jer mijenja psihološke simptome i abnormalna psihološka stanja. Ukratko, panični poremećaj ili napad panike karakterizira intenzivan osjećaj straha u kombinaciji s fizičkim simptomima poput ubrzanog rada srca, znojnih dlanova i hiperventilacije. Ljudima koji dožive napad panike obično se savjetuje da duboko udahnu. Međutim, Meuret smatra da to i nije najbolje za onoga tko doživljava napad jer on prilikom hiperventilacije diše iznimno brzo i duboko da izbacuje velike količine ugljičnog dioksida koji pak uzrokuje vrtoglavicu i utrnulost. Tada osoba ma osjećaj da se guši pa diše sve dublje i dublje i tako samo pojačava problem. Nije istina da imaju manje kisika već je stvar u tome da izdišu previše zraka, objašnjava Meuret i dodaje da duboko disanje nije dobar savjet za čovjeka koji ima napad panike. Nadalje, velik broj terapija temelji se na poticanju na sporije disanje, ali to nije učinkovito ako osoba i dalje diše duboko. Terapija CART, o kojoj se detaljnije govori u časopisu Journal of Consulting and Clinical Psychology, temelji se na učenju pacijenata da dišu pliće kako bi ublažili simptome napada.

Meuret je s kolegama provela istraživanje nad 41 pacijentom koji imaju panični poremećaj i koji pate od agorafobije. Pacijenti volonteri su nasumično podijeljeni u dvije skupine od kojih je jedna prolazila kognitivnu terapiju, a druga terapiju od po dvije CART sesije dnevno i to tijekom četiri tjedna.

Prva skupina je dva puta po 17 minuta na dan analizirala zastrašujuće misli vezane za svoje fobije i napade panike. Skupina CART je istu količinu vremena provodila učeći plitko disanje uz pomoć kapnometra, naprave koja mjeri razinu ugljičnog dioksida, kisika, broj otkucaja srca i udaha. Kod obje skupine smanjila se učestalost paničnih pomisli i općih simptoma kao što su srčana paltpitacija i drhtavica. Međutim, samo u CART skupini uspješno su se ublažili hiperventilacija i svi posljedični simptomi koji je prate (vrtoglavica, osjećaj gušenja ili gubitka daha). U drugom dijelu istraživanja svi sudionici su još jednom nasumično podijeljeni u dvije skupine kako bi se provjerila učinkovitost tretmana CART. Rezultati su bili ohrabrujući. Istraživači sada nastavljaju svoje analize s ciljem utvrđivanja je li CART dugoročno uspješan.